Gledali smo ih na Supertalentu kako svojim vještinama i umijećem čine naizgled nemoguće akrobacije, bili su u top tri najboljih, a par su iz Splita koji svoju karijeru marljivo i vrijedno grade godinama. Vode se mišlju 'prvih deset godina je najteže', a skupa imaju i udrugu Crowd control.
Radi se o Janu Hajsoku i Sonji Bonačić. Osim što su u sretnoj vezi već deset godina i imaju sina Ariana, oboje su predani sportaši i vegani. Jan nikada nije probao meso jer je odrastao kao vegeterijanac, a potom je prešao na vegansku prehranu, dok je Sonja bila vegeterijanka kada su krenuli živjeti skupa, a već osam godina je veganka.
Oni svojim talentom i primjerom pokazuju da postoje drugi načini života te da je sve moguće uz malo istraživanja i slušanja vlastitog usmjerenja.
Razgovarali smo s Janom i Sonjom i doznali što ih motivira, kako rade, je li teško biti vegan u Splitu, ali i o breakdance i akrobatskoj sceni u Splitu.
Predstavite se i svoju partnericu s kojom ste ujedno bili u top 3 u finalu Supertalenta. Čime se bavite, kako ste došli do toga da skupa radite i nudite na sceni nešto unikatno?
- Ja sam Jan Hajsok imam 31 godinu, a moja partnerica i kolegica je Sonja Bonačić.
Bavim se plesom i cirkuskim vještinama već 20 godina, a Sonja već 30. Naša životna i ljubavna priča je baš bajkovita, zajedno smo 10 godina i imamo sina Ariana od dvije godine. Oboje smo vegani, a ja nikad nisam probao meso u životu.
Sa 10 godina sam počeo razvijati svoje cirkuske vještine u centru novog cirkusa “Kam-Hram”, a godinu dana nakon sam otkrio čari akrobatike i breakdancea u plesnom klubu 'DNF' te se zaljubio u ples. Naš kolega i kreativni direktor udruge 'Crowd Control' Gianluca De Pol i ja smo se baš tamo (u DNF-a) upoznali kao djeca i od tada pa do danas zajedno gradimo i treniramo. Prije već 11 godina smo osnovali udrugu “Crowd Control” te imali želju putovati, nastupati i živjeti od umjetničkog stila života.
Sonja i ja smo se upoznali 2014. godine na plesnoj radionici i odmah smo počeli zajedno raditi predstave. Njen dugogodišnji plesni razvitak u klubovima 'Vruća Čokolada', 'Talent Studio M' te raznim plesnim radionicama i natjecanjima ju je učinio profesionalnom plesačicom. Uz jos završeni fakultet fitnessa i rekreacije vrlo se lako adaptirala u cirkuski svijet.
Kratko nakon što smo se zaljubili počeli smo i živjeti zajedno, a Sonja tada postaje ključni član udruge te kreće početak naše karijere. Godinu nakon smo ostavili sve poslove šta smo do tada radili. Počeli smo raditi produkcije predstava skupa sa Gianlucom. Nastupali smo u svugdje po Hrvatskoj, Europi te Africi. Prvenstveno smo se razvili kao ulični zabavljači te kroz neverbalni teatar nastupali u kazalištima i naravno na mnogim velikim i malim binama. Također možete vidjeti naše izvedbe i koreografije u spotovima poznatih pjevača kao što su: Jaques Houdek, Oliver Dragojević, Goran Karan, Dino Merlin itd.
Spoj našeg znanja (uličnih i klasičnih plesova, raznih cirkuskih vještina, žongliranja vatrom i bez vatre, neverbalnim teatrom te velikim iskustvom na sceni) izazvao je interes raznih poslodavaca. Mislim da zbog toga nudimo nešto unikatno na sceni, a uz to, sve što radimo, radimo na profesionalnoj razini.
Otkada se bavite Novim cirkusom i plesom te kako ste uopće došli do toga?
- Moj otac Željko Hajsok je 2002. godine osnovao centar novog cirkusa 'Kam-Hram' te smo se u tom prostoru upoznali Sonja i ja i sve ostalo je povijest.
Što radite nakon Supertalenta? Kako prenosite svoju umjetnost te kako pronalazite poslove?
- Pošto inače radimo jako puno predstava kroz godinu (ljeti i do 20 do 25 predstava mjesečno) Supertalent smo gledali kao još jedno važno događanje na kojem ćemo nastupiti. Isto tako nakon Supertalenta smo nastavili nastupati na raznim lokacijama, privatno organiziranim događanjima, hotelima i festivalima. Trenutno u Splitu radimo u novo otvorenom interactive dining restoranu 'Level' u Jokera. Preko zime također radimo kao privatni treneri u raznim plesnim i fitness klubovima.
Mislite li da je teško uspjeti kao umjetnik u današnjem svijetu te što smatrate da je ključno na tom putu?
- Pa mislimo da je sve teško u današnjem svijetu medija i socijalne osakaćenosti, ali ona stara poslovica 'ako radiš ono što voliš, nećeš raditi dana u životu' je stvarno istinita. Za svijet ne možemo reći, ali u ovoj maloj sredini u Splitu je jako teško pronaći istomišljenike i adekvatan izvor financija kao umjetnik, a i sami znate da ima jako puno kvalitetnih umjetnika u gradu. Još jedna poslovica koja je nama jako pomogla i otvorila oči prema realnosti je 'prvih 10 godina je najteže' što bi značilo da bez rada i samopouzdanja u svoj rad nema velikih rezultata ni u velikoj ni maloj sredini.
Kada ste odlučili postati vegan i zašto? Što je najbolja stvar kod veganske prehrane ?
- Ja nikad nisam probao meso što znači da sam vegetarijanac (osoba koja ne jede meso, ali jede mliječne proizvode) od rođenja. Sonja je također bila vegeterijanka kad smo počeli zajedno živjeti te smo vegani (osobe koje ne jedu ništa što je životinjskog podrijetla – meso i mliječne proizvode) već osam godina.
Kao prvo moramo vam objasniti da postoje dva razloga zašto ljudi odluče prijeći na biljnu ishranu (veganstvo), a to su zdravlje i bolji stil života te radi samilosti prema životinjama. Naravno spoj oba razloga je zašto smo Sonja i ja preko noći odlučili prestati konzumirati mliječne proizvode i podržavati tu industriju. Nakon par knjiga i teških dokumentaraca vidili smo da je zapravo još veća patnja u velikoj mliječnoj industriji nego u mesnoj pa da ne ulazimo u detalje, svatko koga zanima više može se slobodno educirati sa jednim jednostavnim google searchom te također preporučujemo dokumentarac “The Game Changer” na Netflixu koji je vrlo jednostavno i bez ružnih grafika objasnio blagodati veganstva.
Dokazane blagodati veganstva su između ostalog manjak kardiovaskularnih bolesti, manji rizik dijabetesa, bolja probava i bolji rad crijeva. Osim toga, smanjeni su upalni procesi, lakše se mršavi, niži je krvni tlak i smanjena učestalost hipertenzije, manje je kolesterola u organizmu, manji rizik demencije i moždanog udara, smanjen je rizik od karcinoma, niže su razine šećera u krvi, manji je broj migrena, veći unos nutrijenata, bolja koža te manji ekološki utjecaj na planet (npr. ne računajući uzgoj domaće stoke, oko 1.5 milijardi stoke je uzgojeno isključivo za mesnu proizvodnju te svaka stoka godišnje proizvodi 75-120 kg metana što je ekvivalent cca 2000kg CO2 po kravi. Naravno sada to pomnožite sa 1.5 milijardi – izvor EPA https://www.epa.gov/snep/agriculture-and-aquaculture-food-thought)
Možete li podijeliti tri recepta, doručak, ručak i večera, te objasniti prednosti prehrane na biljnoj bazi?
- Najprije morate shvatiti da živimo u 2024. godini i zamjena za mesne i miječne proizvode je jako pristupačna i povoljna naspram ima 5-10 godina tako da ne bude “gdje ću ja to kupit” ili “ uf to je skupo” komentara. Takoder imajte na umu da 90% hrane što vani jedete ne može biti toliko zdrava i nutritivna kao kada sami kuhate.
Naši najjedonstavniji obroci su za doručak smoothie ili sok iz sokovnika ili čaj ili sviježe cijeđeni sok. Ništa ne jedemo pola sata iza konzumiranja doručka jer je zbog probave važno ujutro prvo nešto popiti, a ne odmah pojesti.
Potom ide zobena/prosena/chia/grizova kaša sa voćem i orasidima ili veganske palačinke sa orasidima u tijestu i agavinim sirupom preko ili muffine od banane sa camu camu prahom i komadićima čokolade za kuhanje.
Za ručak ja volim raditi veganske burgere of grahorica sa pečenim krumpirima ili veganske pizze ili manistru na crveno (sa crvenom lećom), a Sonja više voli jednostavnije kao što je kuhano povrće na pari sa velikom salatom od tofua i prženim suncokretovim sjemenkama ili rižot sa povrćem i naribanim tofuom. Također svi troje jako volimo jesti variva od 3 vrste povrća, crvene leće, amarantom/kvinojom (pseudo žitaricom) i vegebajama (veganskim kobasicama).
Za večeru najčešće jedemo topli sendviči sa humusom, sirom i ribanom mrkvicom ili kupusom. Ili neka velika nutritivna salata od slanutka, kvinoje, avokada i jos jednog povrća ili njoke sa gljivama i zobenim vrhnjem za kuhanje ovisno šta smo jeli za ručak.
Što biste poručili svima onima koji su puni predrasuda prema isključivoj veganskoj prehrani?
- Svima sa predrasudama o veganskoj ishrani preporučujemo da prestanu slušati poznanike iz kvarta i daleku rodbinu šta misle o tome nego da se više educiraju jer ima jako puno besplatnih i kvalitetnih informacija/knjiga/dokumentaraca na internetu te doktora medicine koji pričaju o blagodatima veganstva.
To je naravno za sve one koje zanima veganstvo, a za sve ljude koje ne zanima veganstvo, ali i dalje imaju predrasude te se samo žele svađati i raspravljati, a ne žele naučiti ništa novo neka se odu prepirat sa radnicima u trgovačkim centrima (daleko od nas).
Spomenuli ste u intervjuu da ste nastupali u Alžiru i Nigeriji. Možete li opisati to iskustvo? Je li još uvijek radite i u inozemstvu?
- Da, nastupali smo u Africi u par navrata te je naše iskustvo pozitivno i zanimljivo. Tek nakon Afrike i brojnih nastupa po EU počeli smo shvaćati koje zlato zapravo imamo ovdje u Hrvatskoj pogotovo u Dalmaciji. Od mora, otoka, planina, sunca, manjka elementarnih nepogoda, ljekovitog bilja, izvora pitke vode, toplih ljudi do pristupačnosti beplatnog parkinga i wifi-a. Nakon par putovanja postali smo jako zahvalni, ali tek nakon šta smo vidili kako je vani drugačije.
Kakva je ponuda veganske prehrane u splitskim supermarketima i restoranima? Je li Vam teško pronaći namirnice po povoljnoj cijeni te što biste izdvojili kao glavne izvore zdrave prehrane u Splitu?
- U samo par splitskih restorana ima jako dobre ponude za kvalitetnu vegansku ishranu, dok svi ostali lokali koji imaju 'vege' u ponudi (prvo ne znaš jeli vegeterijansko ili vegansko, a vjerojatno ne znaju ni oni) je najčešće frigano na istom ulju kao i meso te ostavlja mesni okus, masno je, nezdravo i nezačinjeno. Često smo se susretali sa restoranima koji stave nešto 'vege' čisto da imaju u ponudi i onda sa predrasudama 'oni jedu samo salatu' (naravno opet se vraćamo na needuciranost) donesu nešto bezukusno ili nezačinjeno.
Ali zato u supermarketima ima jako puno kvalitetne i dobre ponude te ako znate gdje kupovati bude jako povoljno, naravno najpovoljnije je sam raditi kod kuće, ali nemaju svi toliko vremena.
Neke od najpovoljnijih stvari su veganski sir, jogurt i majoneza u Interspara, Lidla i Superkonzuma. Potom vegansko mlijeko u Millera, DMa i Lidla, a za veganske zamjene za meso kao što su tofu, sejtan, burgeri, veganske kobasice itd. su najbolji Lidl i DM. Veganski namazi u Lidla i Interspara.
Svakako najkvalitetnija opcija za sve navedene proizvode je Tvornica Zdrave Hrane.
Koliko je komplicirano biti vegan u Splitu te što biste poručili onima koji razmatraju prelazak na vegansku prehranu?
- Svima koji razmatraju prelazak na vegansku ishranu savjetujemo da se educiraju i povežu sa istomišljenicima te izoliraju sve druge komentare. Također imajte na umu da se veganski isto možete hraniti nezdravo ako svaki dan jedete brzu hranu (kupovne smrznute stvari) ili slatkiše (napolitanke, bajadere, oreo kekse.. sve je to veganski) također ne valja ni biti fanatik pa ići svaki dan u BioBio kupovat kapulu za 7€ /kg i pazit svaku sitnicu.
Samo polako počnete izbacivati mesne prerađevine, ne jedete tri mesna obroka dnevno nego jedan. Naši su preci jeli meso jedanput tjedno ili na prigodama. Probajte izbaciti meso i mliječne proizvode npr. jedan dan tjedno pa sljedeći tjedan dvaput tjedno itd. dok ne dođete do jednog cijelog tjedna bez mesa. Isto tako možda samo prestanete i prilagodite se kako god znate. Sve to ovisi od čovjeka do čovjeka, neko prestaje pušiti duhan tako da smanjuje svaki dan po 1 cigaretu, a netko samo prestane odmah. Isto tako nemojte se bojati nekih nuspojava u tijelu koje će se početi pojavljivati kad izbacite meso i mliječne proizvode.
Većina ljudi već dugo unosi nekvalitetne, pune aditiva i bojila i začina mesne i mliječne namirnice iznimka su oni koji imaju domaće. To je period od par mjeseci kada se tijelo čisti od svega toga i nuspojave znaju biti malaksalost, probavne smetnje, glavobolja ili ništa od toga ovisno o tipu tijela.
To je period kada će vam se svi oni 'hejteri' vratiti u život i početi govoriti 'to ti je jer si prestao/la jest meso, moraš opet počet itd'.
No nemojte se dati smesti jer to je samo proces koji je normalan, isto kao kad prestajete pušiti duhan pa iskašljavate katran i nikotin narednih 6 mjeseci.
Jako je važno da se prvenstveno posvetite namirnicama koji vam daju energiju, vlakna i alkaliziraju tijelo. To su voće, povrće, grahorice, mahunarke, orasidi i pseudo žitarice. Nemojte se puno umarati i razbivati glavu o 'zamjeni za meso'. Za početak, neka vam bude isti ručak kao šta je i inače samo umjesto mariniranja mesa za pašticadu marinirajte sejtan i ostalo napravite isto; pire krumpir sa biljnim mlijekom i malo kuhanog povrća te također u crveni toć dodajte jednu grahoricu npr. crvenu leću i eto ga. Nešto šta je svima poznato, a jako hranjivo i nutritivno.
Također ne marite za poslovicu 'odakle dobivate protein' jer to je samo propaganda mesne industrije.
Kada pogledate statistike skoro nitko nikad nije dobio nalaz od doktora za protein suficit, između ostalog 200g leće ima isto proteina kao i 100g govedine, ali i jako puno kalcija, željeza, magnezija, kalija te ima vitamina A i C i vlakana. Toga uopće nema u govedini.
Za kraj napominjem da se dobro educirate prije prelaska na vegansku ishranu i da ne trošite energiju na bespotrebne rasprave sa nebitnim ljudima nego se spojite sa istomišljenicima.
