Glavni ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) Ivan Güttler govorio je za RTL o vodnom valu koji stiže u Hrvatsku. Vrh vodnog vala Dunava koji je 400 kilometara od Hrvatske stiže za tjedan dana.
Na istoku zemlje proglašene su redovne mjere obrane, kontroliraju se brane i dostavljaju vreće s pijeskom. Razgovor sa šefom DHMZ-a prenosimo u cijelosti.
Je li Europa spremna za ovakve poremećaje? Stiže li nam novi Boris?
Zasad u najavi u prognozama nemamo ciklonu tipa Boris. Možemo reći da je Boris bio jako dobro prognoziran. Već prije desetak dana većina europski meteoroloških službi u svojim prognozama imali situaciju povećanih količina oborine.
Nažalost, brojimo broj žrtava preko 20 u nekoliko europskih zemalja. Moja procjena je da smo zbog dovoljno ranih izdanih upozorenja i prognoza smanjili potencijalno veći broj.
Jesmo li spremni za ovako ekstremne situacije?
Na području Austrije u nekoliko dana izmjereno je preko 400 litara u nekoliko dana. To je veliko opterećenje za bilo koju državu i gdje god da se u svijetu dogodi ovakav intenzivan oborinski događaj, sigurno su problemi na terenu. U nekim državama ponekad postoje problemi s koordinacijom. Riječ je o vrlo složenim događajima.
Imamo službe na terenu koje je potrebno koordinirati. U slučaju Borisa, većina europskih meteoroloških službi dovoljno rano je informirala svoje kolege u civilnoj službi. Broj žrtava je 20, to su loši brojevi, ali imali smo situacije i u nedavnoj povijesti u Njemačkoj kada je taj broj žrtava bio puno veći - 130.
Kako sustav funkcionira kod nas? Što ako se ovakva nepogoda dogodi vikendom? Radi li dovoljan broj ljudi?
Na DHMZ-u imamo dva centra koja prvenstveno pokrivaju potrebe pomorske meteorološke službe, one rade od 0 do 24. Naši sinoptičari su od 5 do 6 u uredu, kad su ovakve situacije ostaju i dulje.
Hidrolozi nisu svaki dan u dežurstvu, ali kada su ovakve situacije, tada i oni pokrivaju noćne smjene i vikende. Imali smo relativno mirnu godinu što se tiče poplava, tako da je bilo potrebno malo pojačati naša dežurstva.
Postoji li dežurni hidrolog?
U situacijama kada su ovakvi visoki vodostaji, angažiraju se dežurni hidrolozi.
Ali samo kao privremeno rješenje?
Tako je, kada su vodostaji visoki. Nema potrebe u slučaju atmosfere koja svaki dan nešto nosi- toplinski val, buru, jugo. Kada vodostaji počinju naglo rasti, ili vidimo u prognozi da će sljedećih nekoliko dana biti problema s vodotocima, tada u dežurstvu ostaju naši hidrolozi na DHMZ-u.
Kada je u ovom slučaju angažiran dežurni hidrolog?
Ovaj vikend bili su u svojim uredima, pratili su prognozu. Kontinuirano, gotovo na satnoj razini, komuniciramo s Hrvatskim vodama. Suradnja je jako dobra, pokrivamo tzv. negrađevinske mjere i tu surađujemo kontinuirano s njima.
Zajedno razvijamo modele za prognozu hrvatskih vodostaja. Kroz jedan europski projekt smo pokrili čitavu Hrvatsku, sve njene slivove, s hidrološkim modelima.
Tko je odgovoran za slanje poruka građanima?
Sustav SRUK postoji od kolovoza prošle godine. Prva poruka ikad bila je poslana na području sliva Drave. DHMZ pokriva područje nevremena i tada u koordinaciji s Ravnateljstvom civilne zaštite, se daje nalog za izdavanje i slanje poruka na mobilne uređaje.
Nakon godinu dana vide se značajni pomaci. Prve poruke koju smo slali, za jednu situaciju sa snažnom burom u Rijeci, dobili smo kritiku građana zašto su toliko glasne, uznemirujuće. Sada smo rješavali te tehničke probleme. Ako narednih dana bude bilo problema s vodostajima, onda će Hrvatske vode u koordinaciji s Ravnateljstvom civilne zaštite obavijestiti građane.
Koliko se ovakve poplave mogu predvidjeti kod nas?
Već danas i sutra potrebno je paziti. U dubrovačkoj i splitskoj regiji moguće se značajne količine oborina, oko 100 litara u kratkom vremenu. Imamo dva elementa - atmosferu i hidrološke događaje.
Naša sreća u nesreći je u tome što je ipak glavnina oborinskog događaja bila na području središnje Austrije, bilo je potrebno desetak dana da vodni val dođe do Hrvatske. To nam je dalo priliku da se pripremimo.
Kolege iz Hrvatskih voda su zadnjih nekoliko dana na terenu i pripremaju se za povećani Dunav. Procjene su da ovo neće biti rekordni iznos nego da će biti pedesetak centimetar niži nego iz lipnja 2013.
Što možemo očekivati kad govorimo o jeseni ili zimi?
Klimatolozi nisu iznenađeni s ovakvim događajima. Još devedesetih godina znali smo - toplija atmosfera, bit će atmosfera s više vodene pare. Ta vodena para neće se samo akumulirati samo u atmosferi. Ona će pasti na tlo kao kiša ili snijeg.
Očekuje nas jesen i zima topliji od prosjeka. To su sezonske prognoze, čisto okvirne informacija. U toplija razdoblja mogu se ubaciti razdoblja nešto nižih temperatura. Za građane u Hrvatskoj najbitnije - sljedećih dana je povećani rizik bujičnih poplava u splitskoj i dubrovačkoj regiji i onda nakon toga malo mirniji vikend.
