U prvom nastavku serijala o splitskoj meteorologiji posvetili smo se Glavnoj meteorološkoj postaji Split – Marjan, jednoj od najstarijih i najvažnijih meteoroloških točaka u Hrvatskoj, koja će 2026. godine obilježiti 100 godina od osnutka. U razgovoru s dugogodišnjim motriteljem Matom Pavićem doznali smo kako izgleda svakodnevni rad na Marjanu, mjestu gdje se vrijeme mjeri već cijelo stoljeće.
No meteorološka priča Splita ne završava na Marjanu. Paralelno s razvojem klasičnih meteoroloških motrenja, Split je nakon Drugog svjetskog rata postao i središte pomorske meteorologije na Jadranu. Ta se uloga oblikovala kroz rad Pomorskog meteorološkog centra Split (PMC) – institucije čiji se rad rijetko vidi u javnosti, ali čije su prognoze i upozorenja desetljećima izravno utjecala na sigurnost plovidbe, brodarstvo i živote ljudi na moru.
U zgradi na Gripama ugostili su nas meteorolozi i meteorologinje Tina Brnas, Kata Dujić i Pave Pilić. Kako se može vidjeti na primjeru naših sugovornika, PMU Split je doživio veliku generacijsku promjenu koji sada ima značajan broj mlađih djelatnika.
Kako su postali meteorolozi, što su naučili od starijih kolega, koje meteorološke događaje najviše pamte, prijeti li umjetna inteligencija zaposlenicima u meteorologiji, treba li "slijepo" vjerovati gotovim prognozama na aplikacijama i internetu i brojna druga pitanja odgovorili su nam mladi splitski meteorolozi.
Na čelu Područnog ureda DHMZ-a u Splitu nalazi se Lidija Fuštar, pročelnica područnog ureda, koja je odgovorna za cjelokupno funkcioniranje pomorske meteorološke službe u Splitu te koordinaciju rada službi i odjela uključenih u meteorološko i oceanografsko praćenje Jadrana.
Operativna jezgra rada nalazi se u Službi za pomorske vremenske analize i prognoze, unutar koje se izrađuju sinoptičke analize, prognoze i upozorenja za Jadran. Radno mjesto voditelja ove službe trenutačno nije popunjeno.
U okviru iste službe djeluje Odjel za vremenske prognoze i upozorenja za Jadran, kojim rukovodi Ranko Ševeljević. Odjel je zadužen za svakodnevnu izradu pomorskih prognoza te pravodobno izdavanje upozorenja na opasne vremenske pojave koje mogu ugroziti sigurnost plovidbe.
Važnu stručnu i tehničku potporu osigurava Odjel za prognostički sustav i podršku korisnicima, na čijem je čelu dr. sc. Slavko Radilović. U ovom se odjelu razvijaju i održavaju prognostički alati, numerički modeli i sustavi za podršku odlučivanju, kao i komunikacija s korisnicima meteoroloških usluga.
Posebnu ulogu ima Služba za meteorološka i oceanografska mjerenja na Jadranu, kojom rukovodi Dijana Klarić Rebac. Ova služba odgovorna je za prikupljanje, nadzor i kvalitetu podataka s meteoroloških i oceanografskih mjernih postaja, plutača i ostalih sustava na moru i uz obalu.
U okviru službe djeluju i Odjel za uspostavu i održavanje mjeriteljskog sustava te Odjel za informacijski sustav, standarde i obradu podataka. Radna mjesta voditelja ovih odjela trenutačno nisu popunjena, no njihov je rad ključan za pouzdanost mjerenja, obradu podataka i usklađenost s nacionalnim i međunarodnim standardima.
Počeci pomorske meteorologije nakon Drugog svjetskog rata
Organizirani početak pomorske meteorološke službe na Jadranu vezan je uz 1947. godinu, kada je u tadašnjoj Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji donesena Uredba o organizaciji hidrometeorološke službe. Tom uredbom osnovana je Savezna hidrometeorološka služba (SHMS), a unutar nje i posebno pomorsko meteorološko odjeljenje.
To odjeljenje imalo je zadaću osiguravati meteorološke informacije za cijelu jadransku obalu i otvoreno more, što je u poratnom razdoblju imalo iznimno strateško značenje. U njegov rad uključen je velik dio tada aktivnog vojno-pomorskog meteorološkog kadra, koji je nakon rata prešao u civilnu službu. Upravo taj stručni kontinuitet omogućio je relativno brz razvoj pomorske meteorologije u mirnodopskim uvjetima.
Iste 1947. godine u Hrvatskoj je osnovana Hidrometeorološka služba Narodne Republike Hrvatske, koja je preuzela brigu o meteorološkim organizacijama na teritoriju republike. Ipak, pomorska meteorologija je zbog svoje specifičnosti i dalje bila snažno centralizirana i povezana sa saveznom razinom.
1952. godina – rođenje Pomorskog meteorološkog centra u Splitu
Ključna godina u povijesti PMC-a je 1952.. Odlukom Predsjedništva Vlade FNRJ od 27. listopada 1952. godine pomorsko meteorološko odjeljenje formalno je pripojeno Hidrometeorološkoj službi Hrvatske, zajedno s kadrovima i inventarom. Time je u Splitu uspostavljen Pomorski meteorološki centar kao sastavni dio tadašnjeg Republičkog hidrometeorološkog zavoda SR Hrvatske.
Iako je organizacijski postao republička ustanova, PMC Split zadržao je operativnu nadležnost nad cijelim Jadranom, što ga je činilo jedinstvenom institucijom u tadašnjem sustavu. Njegova osnovna zadaća bila je meteorološko osiguranje pomorskog prometa, prikupljanje i obrada podataka s obalnih i pomorskih meteoroloških postaja te izdavanje prognoza i upozorenja za plovidbu.
Tijekom 1953. godine provedena je i primopredaja meteoroloških postaja između republika, čime su preciznije definirane teritorijalne nadležnosti. Unatoč tim promjenama, Pomorski meteorološki centar u Splitu zadržao je jadransku orijentaciju, što je ostala njegova temeljna karakteristika do danas.
Zgrada centra i rani razvoj službe
Pomorski meteorološki centar djelovao je u posebnoj zgradi u Splitu, koja je dokumentirana i fotografijom u publikaciji „30 godina rada i razvoja Hidrometeorološkog zavoda SR Hrvatske” iz 1979. godine. Ta zgrada postala je simbol jedne specijalizirane službe koja je radila daleko od očiju javnosti, ali s velikom odgovornošću.
U prvim desetljećima rada PMC je bio organiziran u nekoliko funkcionalnih cjelina, a posebna se pozornost posvećivala meteorološkoj zaštiti pomorskog prometa i razvoju pomorske klimatologije. Prognoze i upozorenja pripremala su se na temelju opažanja s obale, brodova i meteoroloških postaja, a potom su se distribuirala korisnicima u pomorstvu.
Ljudi koji su obilježili rane godine PMC-a
Od 1944. do 1957. godine radom centra rukovodio je kapetan Čedo Duplančić, jedan od ključnih ljudi u razvoju pomorske meteorologije na Jadranu. Nakon njega, od 1957. godine, vodstvo preuzima Mladen Grakalić, koji je dugi niz godina bio jedna od središnjih stručnih figura centra.
Uz vodstvo, u PMC-u je djelovao tim meteorologa, tehničkog osoblja i administrativnih radnika, a suradnja je bila uspostavljena s brodarskim poduzećima, lukama te pomorskim meteorološkim uredima, osobito onim u Rijeci.
Rad u skladu s međunarodnim konvencijama
Već od ranih godina Pomorski meteorološki centar Split radio je u skladu s međunarodnim konvencijama i preporukama, među kojima su bile konvencije Svjetske meteorološke organizacije (WMO) te SOLAS konvencija o sigurnosti ljudskih života na moru. To je značilo da su prognoze i upozorenja pripremana prema standardima koji su vrijedili i izvan nacionalnih okvira, što je bilo posebno važno za međunarodnu plovidbu Jadranom.
Kontinuitet kroz desetljeća i uloga u suvremenom DHMZ-u
Pomorski meteorološki centar u Splitu tijekom cijelog tog razdoblja ostao je središnja točka pomorske meteorološke službe na Jadranu. Promjene državnih okvira i naziva institucija nisu prekinule njegov rad, već su se nadležnosti i zadaće prilagođavale novim okolnostima.
Područni pomorsko-meteorološki ured Split djeluje u sklopu Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) i s riječkom službom, osigurava meteorološku potporu za cijeli hrvatski dio Jadrana. Iako je tehnologija napredovala, temeljna misija ostala je ista – pravodobno upozoriti na opasne vremenske pojave i omogućiti sigurniju plovidbu.
Split kao središte jadranske meteorologije
Priča o Pomorskom meteorološkom centru Split logično se nadovezuje na priču o Marjanu. Dok se na brdu iznad grada već desetljećima strpljivo bilježe temperature, oborine i vjetrovi, u gradu i uz more paralelno se razvijala služba koja je te podatke pretvarala u operativne prognoze za Jadran.
Zajedno, Glavna meteorološka postaja Split – Marjan i Pomorski meteorološki centar Split čine okosnicu splitske meteorologije – spoj dugotrajnih mjerenja i specijalizirane pomorske prognoze. Upravo taj spoj dao je Splitu posebno mjesto u meteorološkoj povijesti Hrvatske i Jadrana.
