U srijedu 21. lipnja 2023. u Koprivnici je u 82. godini života umro istaknuti hrvatski geograf akademik Dragutin Feletar, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, objavili su iz te visoke institucije.
Rodio se 10. srpnja 1941. u Velikom Otoku kod Legrada. Osnovnu školu polazio je u Donjoj Dubravi i Kotoribi, gimnaziju u Varaždinu, a 1965 diplomirao je na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na temu Industrija Međimurja. Magistrirao je 1973. na temu Podravina – geografsko-povijesna studija, a doktorirao 1982. na temi Industrija u ekonomsko-geografskoj strukturi Podravine.
Od 1965. do 1983. radio je kao profesionalni novinar i djelatnik u kulturi u Čakovcu i Koprivnici. Od 1983. do 2007. predavao je na Geografskom odsjeku PMF-a, najprije kao asistent, a zatim docent, izvanredni profesor i redoviti profesor. Primarni kolegij bio mu je Industrijska geografija, a predavao je još i Uvod u geografiju, Geografsko osnove statistike, Industrija u prostornom planiranju i Geografija Afrike. Obnašao je dužnost pročelnika Geografskog odsjeka i dekana PMF-a.
Za člana suradnika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabran je 2006., a za redovitoga člana 2016. Od 2018. bio je glavni urednik časopisa Rad Razreda za društvene znanosti, od 2019. voditelj Odsjeka za etnologiju HAZU, te od 2020. i voditelj Odsjeka za znanstvenoistraživački rad HAZU u Bjelovaru. Bio je i glavni urednik časopisa Zbornik za narodni život i običaje.
Od 2006. do 2011. bio je veliki meštar Družbe Braća Hrvatskog zmaja.
Akademik Dragutin Feletar bio je jedan od vodećih hrvatskih geografa s brojnim radovima i znanstveno-stručnom literaturom. Osim geografije i demografije, njegov stručni interes bila je i ekonomska i društvena povijest, povijest umjetnosti, etnologija i ekologija. Autor je ili koautor 38 znanstvenih knjiga, 54 stručne knjige, 6 knjiga s područja književnosti, 37 udžbenika iz geografije, te 297 znanstvenih i stručnih radova u domaćoj i stranoj periodici. Napisao je i nekoliko stotina članaka za popularizaciju geografije i povijesti, te velik broj predgovora u knjigama i katalozima.
U svojim radovima ukazivao je na važnost geografske osnove kao faktora povijesnih zbivanja i razvoja gospodarstva. Napisao je brojne radove o povijesti poduzetništva, osobito na primjeru središnje i sjeverozapadne Hrvatske. Pokrenuo je i izdavačku djelatnost te je u sklopu naklade Meridijani uredio više od 200 brojeva popularnih časopisa, više od 50 udžbenika iz geografije za osnovne i srednje škole, te gotovo 200 knjiga iz područja geografije, povijesti i susjednih struka.
Od 2020. bio je počasni građanin Koprivnice.
