Umirovljenicima se ove godine smiješi rekordno povećanje mirovina u dva kruga usklađivanja. Uz to, zakonodavci pripremaju povoljnije uvjete za obiteljske mirovine, a može se očekivati i povećanje najniže mirovine.
S obzirom na ubrzanje inflacije, usklađivanje mirovina u drugom dijelu godine vjerojatno će nadmašiti rekord iz 2008., kad je rast iznosio 4,05 posto.
Iako će se precizni podaci znati tek u srpnju, kad se objave podaci o stopama inflacije i prosječnoj plaći, već sada je izvjesno da će povišica biti značajna.
Državna potrošnja raste za gotovo 11 milijardi kuna, a deficit je pod kontrolom. U čemu je kvaka?
Prema procjenama saborskog zastupnika HSU-a Željka Šempera za portal Mirovina, drugo ovogodišnje usklađivanje trebalo bi iznositi oko 5,75 posto, što znači da bi prosječna mirovina od 2701 kunu porasla za oko 155 kuna.
Podsjetimo, formula za usklađivanje mirovina je 70 i 30, ovisno o tome koji je indeks povoljniji. Kako je trenutno viša stopa inflacije, udio inflacije će iznositi 70 posto, a rasta plaća 30 posto.
Kad se uključi indeksacija iz prvog dijela godine, koja je iznosila 2,24 posto, ukupan porast mirovina u ovoj godini mogao bi dosegnuti oko osam posto.
No ako inflacija nastavi rasti po dvoznamenkastim stopama, ni ovako nominalno velik rast mirovina neće pokriti rast cijena. Pogotovo ako se uzme u obzir struktura potrošnje prosječnog umirovljeničkog kućanstva i činjenica da su cijene osnovnih proizvoda i usluga rasle više od prosjeka cijele košarice.
Drugim riječima, kupovna moć većine umirovljenika vjerojatno će biti manja nego prošle godine unatoč rekordnoj povišici mirovina.
Ovih dana očekuje se i dugo očekivani prijedlog zakona o obiteljskim mirovinama. Riječ je o najvećem reformskom zahvatu u ovom mandatu Vlade, a najveća promjena koju donosi reforma ta je da će korisnici obiteljske mirovine moći zadržati svoju mirovinu i koristiti dio mirovine preminulog partnera. Prema sadašnjim zakonskim odredbama, preživjeli partner može birati između svoje i 70 posto mirovine preminulog partnera.
Još se ne zna koliki dio mirovine će biti nasljedan, a po svemu sudeći, neće biti jedinstvenog postotka, nego će on ovisiti o visini mirovine preživjelog partnera (što niža mirovina, veći postotak nasljeđivanja) i duljini korištenja mirovine preminulog partnera (što je mirovina dulje korištena, postotak nasljeđivanja bio bi manji).
Prema najavama, obiteljske mirovine od 1. siječnja iduće godine trebale bi biti veće za 10-15 posto. Očekuje se i povećanje obiteljskih mirovina za one koji nemaju vlastitu mirovinu, pa bi oni umjesto sadašnjih 70 posto mirovine preminulog partnera trebali dobiti 80 posto.
U sklopu 'mini reforme' najavljeno je i povećanje minimalne mirovine za tri posto, a ona trenutno za godinu staža iznosi 73,3 kune. Najniže mirovine predstavljaju zaštitni instrument, a trenutačno ih koristi svaki četvrti umirovljenik u Hrvatskoj. Najčešće je riječ o ljudima koji su tijekom života primali plaće niže od 80 posto prosječne plaće te bi im mirovinski izračun zbog premalih doprinosa dodijelio premalu mirovinu.
Kako bi se popravio njihov položaj, uveden je institut minimalne mirovine koja može iznositi od 1100 do 3000 kuna, uz uvjet da su ostvarili minimalno 15 godina staža.
