Sa zahuktavanjem turističke sezone uobičajeno raste i zaposlenost i potražnja za radnicima. Broj osiguranika pri Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO) na rekordnih je 1,72 milijuna, a u evidenciji Hrvatskog zavodu za zapošljavanje (HZZ) trenutno je oglašeno više od 21 tisuću slobodnih radnih mjesta.
Mnogi poslodavci u potrazi za radnicima sve se više okreću i umirovljenicima, među kojima je danas nikad više onih koji uz mirovinu i rade do polovice radnog vremena. Na portalu Burza rada (i) njima je u ovom trenutku adresirano 1150 oglasa poslodavaca.
Pritom brojnošću prednjače oni za prodavače (više od 200), čistače (gotovo 130) i čuvare (70-ak), a više desetaka oglasa odnosi se i na medicinske tehničare i/li njegovatelje, vozače teretnih vozila, kuhare, pomoćne radnike, piše poslovni.hr.
Rast prijevremenih umirovljenja
Prema posljednjim podacima HZMO-a, među osiguranicima je trenutno više od 31 tisuću osoba koje su ujedno i korisnici mirovina. Nakon što se u travnju njihov broj približio granici od 30 tisuća to je nova rekordna brojka “penzića” koji i rade na pola radnog vremena.
O rastućem trendu odabira takve opcije govori i podatak da je to za više od 3000 ili 15-ak posto više nego prije godinu dana, te za 40 posto više nego prije dvije godine. Povratak u svijet rada kod mnogih je potaknut potrebom za dodatnom zaradom zbog niske mirovine, ali kod dijela umirovljenika to nije opcija iz nužde već izbora koji odražava drukčije motive.
Takvi bi se vjerojatno mogli tražiti npr. i među povećanim prijevremenim umirovljenjima u prvoj trećini ove godine; od nešto više od 10 tisuća novih korisnika mirovine od početka 2024. svaki deveti (njih 1104) odnosi se na kategoriju prijevremene starosne mirovine, dok je u istom razdoblju prošle godine zabilježeno 882 prijevremena umirovljenja odnosno nešto manje od 10 posto ukupnih.
Uz određena stručna zanimanja kod kojih postoji manjak radne snage, danas se više onih kojima to zdravlje dopušta odlučuje za mogućnost kombiniranog statusa i korištenjem forme paušalnog obrta.
Manji pritisak na uvoz radnika
U svakom slučaju, i mnogi poslodavci preferiraju potrebe za radnom snagom namirivati zapošljavanjem domaćih umirovljenika, bilo zbog stručnih kvalifikacija ili zbog kulturoloških i jezičnih barijera stranih radnika iz udaljenih trećih zemalja.
Od ukupnog broja umirovljenika koji uz mirovinu i rade do pola radnog vremena najviše ih, približno šestina ili više od pet tisuća, radno je angažirano u trgovini. Drugi po brojnosti su oni u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, a slijede ih poslovi u prerađivačkoj industriji.
Sve u svemu, na pet najzastupljenijih djelatnosti otpada blizu trećine ukupnog broja radnika u mirovini. U uvjetima manjka radne snage, koji je u Hrvatskoj umnogome posljedica iseljavanja mladih kvalificiranih kadrova, u skupini mlađih i zdravih umirovljenika općenito se prepoznaju unutarnje rezerve koje bi mogle ublažiti i pritisak na uvoz radnika. Zapravo se već duže vrijeme svako toliko potencira dulji ostanak u svijetu rada, uključujući i poticanje zapošljavanja umirovljenika.
Udruženje stranih ulagača tako je u posljednjem izdanju svoje tzv. Bijele knjige izašlo s prijedlogom ukidanja socijalnih doprinosa i naknadnog obračuna mirovine za umirovljenike starije od 65 godina koji žele raditi.
Smatraju da je sadašnje rješenje, koje za taj rad u poreznom smislu podrazumijeva uobičajena plaćanja doprinosa, vjerojatno uvjetovano strahom od istiskivanja mlađih radnika. Međutim, uz izgledan nastavak strukturnog nedostatka radnika u duljem roku, bojazan od istiskivanja mlađih radnika ne čini se značajnom, kažu.
Porezni bonusi u Njemačkoj
Petar Lovrić, vlasnik agencije za zapošljavanje Kadus te dopredsjednik koordinacije udruga tih agencija, pak, mišljenja je da bi u deficitarnim zanimanjima trebalo zakonski omogućiti i rad na puno, a ne samo do polovice radnog vremena uz zadržavanje stečenog prava na mirovinu.
Zašto se i kod umirovljenika ne bi primijenilo pravilo testa tržišta rada koje danas vrijedi za strane radnike, pita se, dodajući kako bi se time ujedno i smanjio pritisak na uvoz radne snage. U tom kontekstu napominje i da bi možda trebalo ponovno razmotriti vi regulativu za povremene poslove kroz sustav vaučera, čime bi se, kaže, smanjili pritisci na tržištu rada u vrijeme vršnih opterećenja.
Izazovi tržišta rada nisu naša specifičnost, a u novije vrijeme u Europi se mogu vidjeti različiti pristupi tim problemima. Dok se u nekim zemljama eksperimentira sa skraćivanjem radnog tjedna, u Grčkoj je trenutno aktualna tema o njegovu produljenju na 6-dnevni (48-satni) radni tjedan u privatnom sektoru. Isto tako, u Njemačkoj se razmatraju rješenja u smjeru poreznog bonusa umirovljenicima koji bi mogli raditi za određeni iznos bez plaćanja poreza, čime bi ih se, računaju, potaknulo da izaberu rad.
