Na granici Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije, na površini od 25 hektara u udolini zaklonjenoj okolnim brdima trebao bi se graditi novi važan kompleks. Centar za gospodarenje otpadom Splitsko-dalmatinske imao bi šest zona, a njegovo projektiranje i izgradnja mogli bi doseći vrijednost od čak 70 milijuna eura. U ogromnom postrojenju trebao bi se kompostirati biootpad, sklanjati gomile miješanog komunalnog otpada, biološki obrađivati sitne frakcije, a u planu je i recikliranje građevinskog otpada. No, projekt je zasad u početnoj fazi jer se tek krenula graditi osnovna infrastruktura, piše Bauštela.hr.
Regionalni centar čistog okoliša za gospodarenje otpada je županijska komunalna tvrtka sa sjedištem u Splitu. Kako ime kaže, saniraju okoliš i obavljaju ostale aktivnosti gospodarenja otpadom. Po ‘novome’ su i nositelj zahvata novog Centra za gosporarenje otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
U siječnju 2025., za projekt je objavljena Studija o utjecaju na okoliš, dok se u javnoj nabavi sada pojavio i natječaj za projektiranje i gradnju novog kompleksa za zbrinjavanje otpada. Procjena kaže da bi ova dva posla zajedno mogla koštati do 70 milijuna eura, no treba napomenuti da je postupak tek u javnom savjetovanju.
Skrivena lokacija u udolini
Hudec plan bio je ovlaštenik za izradu Studije utjecaja na okoliš za novi Centar za gospodarenje otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji. U Studiji objavljenoj u siječnju ove godine, opisana je lokacija u sjeverozapadnom dijelu Općine Lećevica, u naselju Kladnjice, nedaleko od granice Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske, odnosno Općine Unešić na kojoj se namjerava graditi. Lokacija se nalazi u udolini na prosječnoj nadmorskoj visini od oko 470 metara, zaklonjena okolnim brdima, zbog čega nije vidljiva iz bližeg okruženja.
Područje zahvata pripada krajobraznoj jedinici Dalmatinske zagore, a udaljeno je više od 15 kilometara od najbližih značajnijih vidikovaca, opisano je u Studiji. Na ukupnoj površini zemljišta od 25 hektara, dalje je navedeno, ubuduće će se moći odvijati isključivo djelatnosti gospodarenja otpadom.
K tome, zemljište je većim dijelom u državnom vlasništvu, ali u trenutku objave Studije, u njoj piše da su imovinsko-pravni odnosi još u postupku rješavanja. U dokumentaciji za projektiranje, nije navedeno jesu li riješeni, no zna se da prije zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole to pitanje mora biti riješeno.
Već se gradi infrastruktura
Što se samog Centra tiče, ondje će se provoditi mehaničko-biološka obrada miješanog komunalnog otpada, kompostiranje odvojeno prikupljenog biootpada, obrada građevinskog otpada te odlaganje neiskoristivih frakcija neopasnog otpada. Predviđeno je i privremeno skladištenje materijala namijenjenih recikliranju i energetskoj oporabi.
Planirani kapaciteti uključuju postrojenje za kompostiranje biootpada kapaciteta 9.700 tona godišnje, MBO postrojenje za miješani komunalni otpad kapaciteta 110.000 tona godišnje te biološku obradu sitne frakcije kapaciteta 46.000 tona godišnje. Uz to je predviđeno i postrojenje za recikliranje građevinskog otpada kapaciteta oko 33.000 tona godišnje te odlagalište neopasnog otpada s više kazeta.
Projekt uključuje sustave za izdvajanje metala, plastike, papira i kartona, kao i proizvodnju goriva iz otpada za energetsku oporabu. Otpadne vode obrađivat će se u uređaju kapaciteta 72 kubična metra na sat, a pročišćena voda odvoziti s lokacije u skladu s propisima.
Nije sve samo zamisao, jer su započete aktivnosti koje se odnose na izvedbu potrebne infrastrukture, a financiraju se iz aktualnog financijskog okvira Europske unije. No, taj posao imat će smisla tek po završetku izgradnje novog CGO-a u Dalmaciji.
Šest zasebnih zona
Prostor CGO-a podijeljen je u šest funkcionalnih zona koje zajedno čine tehnološku i infrastrukturnu cjelinu centra, piše u tehničkom opisu zadatka. Na istočnom dijelu obuhvata predviđena je ulazno-izlazna zona s kontroliranim pristupom, portirnicom, mosnim vagama, trafostanicama i prostorom za privremeno skladištenje posebnih vrsta otpada, pri bi cijeli centar bio ograđen i pod stalnim nadzorom. Na nju se nadovezuje upravno-servisna zona s upravnom zgradom, laboratorijem za interne analize otpada i voda, servisnim objektima za održavanje vozila i mehanizacije, parkiralištima, praonicama vozila te internom benzinskom postajom, koja osigurava logističku i operativnu potporu radu centra.
Zatim je u središnjem dijelu smještena zona mehaničke obrade miješanog komunalnog otpada s velikom industrijskom halom, sortirnicama, skladištima reciklata i goriva iz otpada, uz kontrolirano upravljanje zrakom i planiranu ugradnju fotonaponskih sustava na krovovima objekata. Na mehaničku obradu izravno se nadovezuje zona biološke obrade u kojoj će se provoditi aerobna stabilizacija sitne frakcije otpada te kompostiranje odvojeno prikupljenog biootpada, u zatvorenim postrojenjima s nadzorom procesa i sustavima pročišćavanja zraka.
Istočno od tehnoloških pogona nalazi se zona za prikupljanje i obradu otpadnih voda, s uređajem za pročišćavanje, egalizacijskim bazenom i spremnikom efluenta, u kojoj će se obrađivati sve tehnološke, procjedne i onečišćene oborinske vode s lokacije. I, na kraju, najzapadniji dio obuhvata čini zona odlaganja neopasnog i inertnog otpada s višefaznim kazetnim odlagalištem, platom za obradu građevinskog otpada te sustavom za prikupljanje i obradu odlagališnog plina, projektiranim uz višeslojnu zaštitu tla i podzemnih voda. U javnoj nabavi, predviđeno trajanje ugovora za projektiranje i gradnju novog Centra je 28 mjeseci.
