Prosječna plaća u Hrvatskoj prikriva razliku između privatnog i javnog sektora, gdje su plaće u javnom sektoru znatno veće. Prema podacima iz 2023. godine, prosječna neto plaća kod poduzetnika iznosila je 1028 eura, što je 120 eura manje od ukupne prosječne plaće, pri čemu su plaće u Zagrebu bile najviše, dok su najslabije plaće zabilježene u županijama na istoku Hrvatske.
O prosječnim plaćama u privatnom sektoru Splitsko-dalmatinske županije i zaostajanju za prosjekom Hrvatske razgovarali smo s Matom Zeljkom, financijskim direktorom tvrtke Dobit d.o.o., koja se bavi računovodstvom i poreznim savjetovanjem. Zeljko je iznio niz važnih podataka temeljenih na izvješćima Financijske agencije (Fina) za 2023. godinu te analizirao uzroke zaostajanja Splitsko-dalmatinske županije u pogledu plaća.
Porast broja zaposlenih od 7,4 posto
„Prema novim statističkim podacima iz godišnjih financijskih izvještaja FINE za 2023. godinu, u Splitsko-dalmatinskoj županiji bilo je 17.200 poduzetnika, koji su zapošljavali ukupno 89.109 radnika. To je povećanje od 6.159 zaposlenih, odnosno 7,4% u odnosu na prethodnu godinu,“ objašnjava Zeljko.
Iako je rast broja poduzetnika i zaposlenih pozitivan, Zeljko ukazuje na zaostajanje županije po pitanju visine plaća: „Prosječna neto plaća u našoj županiji u 2023. godini iznosila je 890 eura, što je porast od 10,5% u odnosu na 806 eura u 2022. godini. Međutim, i dalje zaostajemo za državnim prosjekom, koji iznosi 1.028 eura.“
Zeljko napominje da je ovaj trend prisutan već nekoliko godina: „Primjerice, 2022. godine prosječna neto plaća u Splitsko-dalmatinskoj županiji iznosila je 806 eura, a godinu prije 784 eura. Dakle, postoji stalan trend rasta, no i dalje kaskamo za ostatkom države, pa čak i za nekim županijama koje su manje razvijene po broju poduzetnika i zaposlenih.“
Je li i vaša tolika? Prosječna neto plaća u Hrvatskoj 1.315 eura
Posebno ističe disproporciju između Splitsko-dalmatinske županije i drugih regija: „Ako pogledamo prosjek za cijelu državu, prosječna neto plaća iznosila je 1.028 eura, što je 10,4% više nego 2022. godine. Grad Zagreb prednjači s prosječnom neto plaćom od 1.175 eura, dok Zagrebačka županija slijedi sa 1.042 eura. Naša županija, unatoč rastu, zauzima tek 14. mjesto po visini prosječne neto plaće među svih 20 županija i Gradom Zagrebom.“
Strana radna snaga
Unatoč visokom broju zaposlenih, razlozi zaostajanja leže u strukturi gospodarstva, tvrdi Zeljko: „Splitsko-dalmatinska županija i dalje se oslanja na sektore kao što su turizam i ugostiteljstvo, gdje su plaće tradicionalno niže. Zanimljivo je da smo u 2023. godini bili na 7. mjestu po iznosu izvoza, ali na trećem mjestu po ukupnim prihodima, odmah iza Zagreba i Zagrebačke županije. To sugerira da je struktura poslovanja ovdje drugačija i da nema dovoljno visokoprofitabilnih sektora koji bi podigli prosječne plaće.“
Zeljko također ističe da stranaradnasnaga igraju veliku ulogu u ukupnim brojkama: „Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u 2023. godini izdano je 172.499 dozvola za boravak i rad, od čega je 17.930 izdano u našoj županiji, što čini čak 20% od ukupnog broja zaposlenih kod poduzetnika. Najviše ih je zaposleno u građevinarstvu i turizmu, što su sektori s nižim plaćama, pa i to dodatno utječe na prosjek.“
Naš sugovornik naglašava da, unatoč rastu plaća i zaposlenosti, Splitsko-dalmatinska županija zaostaje za državnim prosjekom te je potrebno raditi na privlačenju novih industrija i povećanju plaća u postojećim sektorima. „Važno je stvoriti uvjete za razvoj sektora s višom dodanom vrijednošću, jer samo tako možemo sustavno povećavati primanja i smanjiti zaostajanje za ostatkom Hrvatske,“ zaključuje Zeljko.
