Postizanje ravnopravnosti spolova gotovo je univerzalno prepoznato kao izuzetno važan povijesni uspjeh. S namjerom ostvarenja ravnopravnosti spolova, a posebno s ciljem prepoznavanja temeljne uloge žena i djevojaka se Međunarodni dan žena obilježava svake godine 8. ožujka kada se slave ekonomska, politička i društvena dostignuća pripadnica ženskog spola.
Krajem 19. i početkom 20. stoljeća započinje ubrzani industrijski razvoj i ekonomska ekspanzija koja je stvorila potrebu za većim brojem radnika u tvornicama. Kako bi uštedjeli novac, mnogi su poslodavci zapošljavali žene i djecu kako bi radili u tvornicama jer su njima isplaćivane niže nadnice nego muškarcima.
Kako bi se izborile za povećanje plaća i poboljšanje radnih uvjeta, radnice tekstilnih i drugih industrija organizirale su niz akcija i protesta. Najpoznatiji takav prosvjed bio je 1908. godine kada je 15.000 žena marširalo New Yorkom, zahtijevajući kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa. Godine 1910. u Kopenhagenu održana je Međunarodna konferencija žena na kojoj je, na prijedlog Clare Zetkin, njemačke aktivistice za ženska prava, proglašen Međunarodni dan žena.
Velike promjene od početaka borbe za jednakost do danas
Od tada pa do danas mnogo toga se promijenilo pa zanimanja koja su donedavno tradicionalno smatrana „muškima“ doživljavaju promjenu, a jedno od njih je i vatrogastvo.
Hrvatska vatrogasna zajednica kontinuirano se bavi tematikom žena u vatrogastvu, od istraživanja, provođenja anketa do izložbi koje su predstavljene u Tehničkom muzeju i Muzeju hrvatskog vatrogastva. Provedeni su i brojni razgovori s vatrogaskinjama vezani za njihova iskustva u vatrogastvu poput razgovora s dislociranim vatrogaskinjama u Supetru na Braču koji je objavljen u Vatrogasnom vjesniku prošle godine, a o tome je pisao i britanski Guardian.
Ono što se moglo iz njihovih priča zaključiti je kako je žena u hrvatskom vatrogastvu sve više, a predrasuda prema njima u ovom humanom i opasnom zanimanju - sve manje.
Hrvatsko vatrogastvo može pohvaliti s preko 26 % žena u svojim redovima, a prema kontinuiranom praćenju analitike putem baze podataka VATROnet, ta brojka raste iz godine u godinu. Ukupno bilježimo 34.057 vatrogaskinja u dobrovoljnim društvima i profesionalnim postrojbama. Najviše žena u hrvatskom vatrogastvu bilježi Zagrebačka županija, njih 5.384, a slijedi ju Sisačko-moslavačka s 4.528 žena te Osječko-baranjska s 3.003 žena. Od priobalnih županija, Primorsko-goranska županija se može pohvaliti s najviše žena u svojim redovima, s brojkom od 971 vatrogaskinja. U dobrovoljnim vatrogasnim društvima žene čine 10 % operativnog članstva.
Profesionalnih vatrogaskinja imamo ukupno 33, a najviše ih je u zaposleno u Koprivničko-križevačkoj županiji (7), a slijede je Sisačko-moslavačka (6) i Osječko-baranjska (4) dok je od priobalnih županija najviše vatrogaskinja profesionalno zaposleno u Primorsko-goranskoj županiji (4). Profesionalnih vatrogaskinja je ukupno 33.
Žene su i dalje jako malo zastupljene u profesionalnom vatrogastvu pa prema aktualnim podatcima njihova zastupljenost je tek 1.26% u javnim vatrogasnim postrojbama, a profesionalno zaposlenih vatrogaskinja u dobrovoljnim vatrogasnim društvima tek je neznatni udio od 0.27%.
Ukupno je, zajedno u javnim i dobrovoljnim postrojbama, zaposleno 1.53% profesionalnih vatrogaskinja.
„Proces uključivanja žena u vatrogastvo nije bio lak niti brz, no unatoč tome taj proces jednom kad je krenuo je bio nezaustavljiv, ponajviše zahvaljujuću ustrajnosti vatrogaskinja. Iz godine u godinu hrvatsko vatrogastvo bilježi sve veći broj žena u svojim redovima koje, ravnopravno sa svojim muškim kolegama, sudjeluju u svim vrstama intervencija. S ponosom izjavljujem kako danas imamo više od četvrtine vatrogaskinja u našim redovima“, kazao je glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković.
Svim ženama, a osobito svim vatrogaskinjama, želimo sretan Dan žena.
