Svake godine 14. lipnja obilježava se Svjetski dan darivatelja krvi. Ova inicijativa pokrenuta je 2004. godine, kada je Svjetska zdravstvena organizacija, u suradnji s predstavnicima iz 192 zemlje članice, donijela odluku o uvođenju ovog datuma kao službenog dana zahvalnosti dobrovoljnim darivateljima širom svijeta.
Pod ovogodišnjim geslom „Darujte krv, darujte nadu: Zajedno spašavamo živote“ mnoge će zdravstvene institucije diljem svijeta pristupiti organizaciji dobrovoljnog darivanja krvi.
Krv je najdragocjeniji dar, a Svjetski dan darivatelja krvi izvrsna je prilika da zahvalimo svima kojima nesebično daruju i dijele svoju krv te na taj način spašavaju mnoge živote.
Danas se globalno prikupi približno 120 milijuna doza krvi godišnje, a taj broj kontinuirano raste zahvaljujući sve većoj svijesti građana o važnosti dobrovoljnog darivanja krvi. U Hrvatskoj je tijekom 2024. godine prikupljeno ukupno 202.508 doza, što u prosjeku iznosi 5,23 doze na svakih 100 stanovnika, prema podacima Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu.
Procjenjuje se da između 4% i 5% populacije u Hrvatskoj redovito daruje krv. Od toga se svake godine oko 10% do 12% darivatelja po prvi put odluči na ovaj čin solidarnosti, dok ostali čine bazu višestrukih darivatelja koji u pravilu krv daruju dvaput godišnje.
prema podacima iz prethodne godine, udio žena među ukupnim brojem darovanih doza krvi iznosi tek 19%. Iako je zabilježen blagi rast u odnosu na raniji period (nešto iznad 1%), postotak i dalje ostaje iznimno nizak.
Nikad nije kasno početi
Zanimljivo je da žene čine čak 41% onih koji prvi put daruju krv. Međutim, većina njih se nakon tog prvog iskustva više ne vraća. Razlozi za to su brojni i često povezani s biološkim i životnim okolnostima – od selidbe zbog školovanja, trudnoće i poroda, do zdravstvenih prepreka poput anemije, niskog krvnog tlaka i kroničnog umora.
Crveni križ poručuje kako je ključno kontinuirano raditi na edukaciji i poticanju žena na redovito darivanje, bez obzira na životnu dob. Naglašavaju kako darivanje krvi ne poznaje dobnu granicu – nikad nije kasno početi.
Neki dijelovi Hrvatske već pokazuju pozitivne promjene. Primjerice, udio žena među darivateljima u Zagrebu iznosi 29,25%, u Međimurju 25,25%, Zadru 24,51%, a u Varaždinskoj županiji 23,88%. Još su impresivniji podaci o ženama koje su prvi put dale krv: Varaždinska županija prednjači s 52,3%, Koprivničko-križevačka sa 51,6%, a Virovitičko-podravska s 51,1%.
Hrvatski Crveni križ nastavlja s organizacijom terenskih akcija diljem zemlje. Tijekom 2024. godine prikupljeno je 161.538 doza krvi, čime je osigurano preko 80 % nacionalnih potreba. U prva tri mjeseca 2025. već je zabilježeno 41.777 doza, što čini 26 % godišnjeg plana od 158.273 doze.
Sustav osiguravanja kvalitete i sigurnosti krvi u Hrvatskoj uključuje stroge mjere kontrole – od mikrobiološkog testiranja do zdravstvenih protokola u ustanovama. Održava se i načelo samodostatnosti kroz dobrovoljno i neplaćeno darivanje krvi, čime se osigurava odgovarajuća opskrba bolnica.
Unatoč tim naporima, u hitnim situacijama krv nije uvijek odmah dostupna pacijentima kojima može doslovno značiti razliku između života i smrti. Upravo zato je osiguranje dostatne količine sigurne krvi i pripravaka ključno za funkcioniranje zdravstvenih sustava širom svijeta.
U Hrvatskoj građani mogu darovati krv u transfuzijskim ustanovama poput HZTM-a, ili putem akcija koje organiziraju udruge poput Hrvatskog Crvenog križa. Takve se akcije često provode u tvrtkama, školama i lokalnim zajednicama, a informacije o terminima i lokacijama darivanja redovito se objavljuju u medijima i na službenim internetskim stranicama HZTM-a.
