U ponedjeljak, 25. ožujka 2019. u 20 sati u Galeriji fotografije Fotokluba Split, Marmontova 5 otvorit će se izložba IV. Biennale hrvatske mlade fotografije.
Četvrto izdanje Biennalea hrvatske mlade fotografije bavi se temom Refleksije koja nudi široku paletu interpretacije što je vizualno čitljivo iz ovogodišnjeg postava. Mladi autori i autorice apstrahirali su pojam refleksije u gradiranim odnosima između društva i pojedinca, asocirali ju s autorefleksijom te interpretirali sjećanja kao refleksije na prošla zbivanja.
Od ukupno 78 prijavljenih autora i autorica, stručni žiri u sastavu Tjaša Kalkan, Ana Kovačić, Karla Lebhaft, Bojan Mrđenović i Sandra Vitaljić odabrali su 45 fotografija 16 autora koji su ušli u postav IV. Biennalea hrvatske mlade fotografije. Sedmom u nizu izložbom održan je kontinuitet Biennalea hrvatske mlade fotografije koji svoj početak bilježi 2011. godine i donosi presjek najboljih mladih fotografa u Hrvatskoj. Ovim se projektom već niz godina nastoji omogućiti muzejsku i organizacijsku praksu studentima povijesti umjetnosti, te ujedno potaknuti mlade autore na kritičko promišljanje okoline i iznošenje vlastitih stavova kroz medij fotografije. Motivacija koja godinu za godinom stoji iza organizatora je oživljavanje fotografske scene, te ujedno doprinošenje njezinoj kulturnoj decentralizaciji.
Iz predgovora kataloga izložbe:
‘Ovogodišnji pobjednik Ivan Buvinić kroz socijalno angažirani ciklus ‘Romsko naselje Josip Rimac’ donosi portrete osoba koje pripadaju nacionalnoj manjini u Republici Hrvatskoj. Prema riječima autora, ‘to je zajednica na koju se neprestano zrcale predrasude društva’ koje ovim ciklusom nastoji anulirati na način da ih portretira u trenucima koji su bliski gotovo svakoj osobi – nesputanoj dječjoj igri u okruženju obitelji i kućnih ljubimaca.
Drugonagrađeni Bartul Pejković (član Fotokluba Split) u ciklusu fotografija ‘Split 3’ bilježi suodnos brutalističke arhitekture i njezinih stanovnika. Autorova zamisao bila je stupnjevano predstavljanje refleksije – od ideologije socijalističkog poimanja ugodnog življenja na njezinu konačnu realizaciju te refleksiju arhitektonske realizacije na samog autora i njegove sustanare.
Matko Meštrović plasirao se na treće mjesto ciklusom fotografija kojeg predstavlja kao autorefleksivni proces. Obrise koje je uočio promatrajući izbliza pokvarenu hranu nagnale su ga na promišljanje i prihvaćanje prirodnog procesa propadljivosti, kako u biološkom tako i u duhovnom aspektu. Autor izražava kako je ‘U svim tim tonovima, teksturama trulih namirnica i jela našao ljepotu u propadanju, smisao, teksture koje su činile sasvim nove svjetove.’
Izložba je realizirana uz financijsku potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Grada Splita, a možete je pogledati do 14. travnja 2019.
