U Arheološkom muzeju u Splitu otvorena je velika izložba “DELMATI – Između mita i stvarnosti”, koja kroz 420 eksponata i predmeta te 20 različitih tema donosi priču o Delmatima i susjednim zajednicama u željeznom dobu.
Koautorica i kustosica izložbe Marta Kalebota istaknula je da postav obuhvaća gotovo sve ključne aspekte života Delmata – od prostora na kojem su živjeli, naselja i svakodnevnih predmeta, do nakita, nošnje, ratne opreme, vjerovanja i kultova.
Predstavljeni svakodnevni život, ratovi i romanizacija
“Na izložbi je predstavljeno 420 eksponata i predmeta kroz 20 različitih tema kojima je obuhvaćen svakodnevni život Delmata i njima susjednih zajednica u željeznom dobu”, kazala je Kalebota.
Posjetitelji tako mogu vidjeti predmete koji govore o njihovu prostoru, naseljima, tragovima nakita i nošnje, ali i ratnoj opremi. Poseban dio izložbe posvećen je rimsko-delmatskim ratovima, spuštanju Delmata prema priobalju te tragovima koji ostaju nakon njihova pokoravanja i procesa romanizacije u novoj eri.
Predmeti iz Stobreča prvi put pred javnošću
Posebno je zanimljivo da se dio predmeta ovom izložbom premijerno predstavlja javnosti, osobito oni iz Stobreča, antičkog Epetija.
“Izdvojili smo dio predmeta koji se datiraju u zadnjih pet stoljeća prije Krista, gdje su pomiješani željeznodobni predmeti s helenističkima. Tu se vidi miješanje stanovništva u tadašnjem Epetiju”, objasnila je Kalebota.
Ostali predmeti stižu iz 14 institucija u dvije države, a ovom su prilikom prvi put objedinjeni na jednom mjestu. Dio građe čuvao se u franjevačkim samostanima, zbog čega ju je šira javnost dosad mogla vidjeti tek ograničeno.
“Iznenadili su me veličinom i težinom”
Kalebota priznaje da joj je teško izdvojiti samo jedan izložak, no neki su je predmeti posebno iznenadili kada ih je prvi put vidjela uživo.
“Pojedini izlošci iznenadili su me veličinom i težinom, primjerice neki dijelovi nakita koje smo dosad uglavnom viđali u stručnoj literaturi. Zamišljali smo ih kao male privjeske, a zapravo se radi o ogromnim i vrlo teškim privjescima”, kazala je.
Ipak, najzanimljivijima smatra one dijelove izložbe koji otkrivaju kako su Delmati doživljavali prostor oko sebe, prirodu i božanstva.
Rijeka Cetina kao sakralno mjesto
Posebno je izdvojila priču vezanu uz rijeku Cetinu, gdje se kroz nalaze i arheološki kontekst može govoriti o sakralnim običajima.
“Najzanimljiviji su mi zapravo dijelovi njihova života, primjerice oni vezani uz rijeku Cetinu. Tamo je postojao sakralni običaj, pa rijeka postaje sakralno mjesto, a ne samo prirodni resurs”, istaknula je kustosica.
Druga posebno važna cjelina odnosi se na svetište u Gorici, gdje su pronađeni predmeti koji su prilagani nekom božanstvu.
Hram po uzoru na grčki i više od 300 komada oruđa i oružja
Kalebota je naglasila da je riječ o iznimno zanimljivom nalazištu na kojem je pronađen hram građen po uzoru na grčki hram.
“Tamo je pronađeno više od 300 komada oruđa i oružja. Svetište je bilo posvećeno nekom, nama nepoznatom božanstvu”, kazala je.
Izložba “DELMATI – Između mita i stvarnosti” zato ne donosi samo arheološke predmete, nego i slojevitu priču o narodu po kojem je Dalmacija dobila ime – o njihovoj svakodnevici, vjerovanjima, ratovima, susretima s drugim kulturama i tragovima koji su ostali nakon rimskog osvajanja.
