Na Malinskoj gradi iznad izvora Malin u sinjskom naselju Bajagić planira se izgradnja Memorijalnog centra tenkista Domovinskog rata Cetinske krajine. Za sve je zaslužna Udruga "Samostalna tenkovska satnija Sinj" pod vodstvom predsjednika i ratnog zapovjednika Frane Penića.
Cijela investicija u kompleks koji bi se prostirao na 1.9 hektara iznosi nešto više od milijun eura, no došlo je do određenih birokratskih problema. Naime, Udruga bi trebala platiti Hrvatskim šumama nešto više od 50 tisuća eura, a sve zbog posječenih oko 200 kržljavih stabala grabuše. A dok se to ne plati, ne može se dobiti ni građevinska dozvola.
"Ne možemo pokrenuti daljnje aktivnosti"
„Uredbom Vlade RH regulirano je da se po posebnom zakonu oslobađa plaćanja građenje na česticama zemlje na šumskom zemljištu. Udruga je dobila lokacijsku dozvolu, dobila je odluku Ministarstva poljoprivrede u travnju o tome da se daje udruzi na korištenje na 30 godina uz uvjet da se u roku od pet godina privede svrsi na temelju glavnog projekta i dobivanja građevinske dozvole. Sad ne možemo pokrenuti postupak dobivanja građevinske dozvole dok udrugu ne oslobode plaćanja te naknade za tržišnu vrijednost zemljišta koja iznosi 25 tisuća eura i naknade za šumsku sastojinu koju su izračunale Hrvatske šume, a koja s PDV-om iznosi oko 29 tisuća eura.
Udruga se financira najviše iz državnog proračuna, donacijama gradova i općina Cetinske krajine i od Ministarstva hrvatskih branitelja i Splitsko-dalmatinske županije. Mi nismo u poziciji da osiguramo 55 tisuća eura da bi to platili. Nakon toga slijedi sklapanje ugovora s Ministarstvom poljoprivrede da se to daje udruzi, odnosno donosi se odluka ministra poljoprivrede da se udruzi daje odobrenje odnosno pravo gradnje. Nakon toga Ministarstvo hrvatskih branitelja traži da sve bude pokriveno dozvolama da bi oni mogli sudjelovati u daljnjoj gradnji. Dok ne dobijemo taj ugovor s Ministarstvom poljoprivrede ne možemo pokrenuti daljnje aktivnosti oko tih sportsko-rekreacijskih sadržaja“, kaže nam Frane Penić.
U kompleksu bi bilo mjesta za sve, a osim prostorija za druženje branitelja, bilo bi i nekoliko terena, ugostiteljski dio… sve ono u čemu slobodno mogu uživati i građani.
„Bila bi tu dva zjoga za balote, Dom tenkista Cetinske krajine u kojem bi bile izložene fotografije iz Domovinskog rata, a imali bi i prostorije za druženje branitelja, ne samo tenkista. Jedan dio bi bio ugostiteljski. Riječ je o fenomenalnoj poziciji gdje je pogled predivan, a pozicija takva da je savršeno za izlete s obitelji. Moći će dolaziti i planinari, lovci,… Imali bi i multifunkcionalni teren (za odbojku, mali nogomet, košarku), zatim teniski teren. Također bi tu bio i jedan amfiteatar gdje bi organizirali prigodne svečanosti, predavanja za djecu iz škole o Domovinskom ratu…
Projekt je po izračunu vrijedan milijun i sto tisuća eura, ali predviđena je gradnja u tri-četiri faze. Mi bi to u pet godina priveli svrsi bez problema, dosta radovi mi članovi udruge možemo i sami napraviti, a kada bi angažirali tvrtku koja bi izvodila sve radove onda bi bila otprilike ta cijena koju sam spomenuo. Većina sredstava bi išla iz donacija, Ministarstvo branitelja svake godine objavi javni poziv za gradnju. Razgovarao sam s ministrom, memorijalni dio i dom bi pratilo ministarstvo, a mi bi ovo ostalo rješavali putem donacija gradova i općina, eventualno građana. To je zamišljeno da ima javne sadržaje, a ne samo one namijenjene braniteljima“, kazuje nam Penić.
"Ta šuma ne bi narasla za 15 godina"
Smatra da izračun nije dobro napravljen jer je riječ o lokaciji na kojoj je šuma zakržljala i kojoj bi trebalo 15 godina da ponovno naraste.
„Išao sam sa zamolbom da se ponovno izvrši izračun. Tu ima maksimalno 500 zakržljalih stabala jasena, graba, hrasta. To je litica, namjerno smo izabrali lokaciju na kojoj ima što manje šume, problem je što su nam u lokacijskoj dozvoli upisali jednu kotlinu koja je odmah ispod tog dijela gdje mi planiramo sve sadržaje. Ona nam nije potrebna, ali kada sam tražio od Grada Sinja da se to uplani, ja sam predvidio da ćemo u nekoj daljnjoj budućnosti napraviti i poletnu stazu za zmajeve na motorni pogon. Ta udolina, vrtača, daje tu mogućnost, a oni su očito shvatili da je nama potreban taj zračni prostor i taj dio dolje. Ta šuma nama ništa ne znači, ja je prepuštam. Spreman sam potpisati da nam ne treba. Da je sad posječemo, ona ne bi za 15 godina narasla jer nije takav teren da može brzo rasti. Ne znam po kojoj su formuli izračunali tu šumsku sastojinu, kako to zovu. Da su rekli da moramo platiti pet tisuća eura, to za nas ne bi predstavljalo toliki problem, dalo bi se riješiti, a oni su napravili izračun po njihovoj nekoj jedinici Vrdovo. Tamo ima bukovih šuma, nikakve veze to nema s ovom našom lokacijom. Tražio sam od premijera Plenkovića da nas Vlada oslobodi plaćanja. Sporan je poseban zakon u kojem piše da se oslobađaju samo jedinice lokalne samouprave i državne institucije, a udruge ništa. Mi koji smo prolili krv ne možemo provesti jedan projekt koji je jedinstven u Hrvatskoj. Niti jedna udruga nije osmislila nešto slično. Osmišljeno je da to bude memorijalno-rekreacijski centar tenkista Cetinske krajine, ali i drugih branitelja sa prve crte. Sve to ima svoj povijesni značaj“, kaže nam Penić.
Šokiran je i što je izračun stigao od Hrvatskih šuma, a cijeli prostor je dio Parka prirode Dinara.
Na prvoj crti obrane
Inače, za one koji ne znaju Frane Penić od samog početka je zapovjednik "Samostalne tenkovske satnije Sinj" u sastavu 126. brigade. Školovani je tenkist koji je bio aktivni pripadnik JNA. Čim je počela agresija na Hrvatsku, otišao je s Kosova gdje je bio u službi te se priključio hrvatskim braniteljima. U Domovinskom ratu sudjelovala su i njegova četiri brata od kojih je jedan ostavio život za domovinu.
U Divuljama je ostalo 13 neupotrebljivih tenkova nakon odlaska JNA, a Franina satnija osposobila ih je osam. Tenkisti 126. brigade pokrivali su bojišnice cijele Dalmacije i šire. 126. brigada prešla je u sastav 4. gardijske brigade, a kasnije su pripojeni 113. šibenskoj brigadi.
Do sada je na lokaciji budućeg Memorijalnog centra uređena makadamska cesta, poravnat je dio terena te je postavljena spomen-bistu Franinom bratu Anti Peniću koji je poginuo kao diverzant 19. travnja 1993. godine.
Postavljena je i skulptura Gospe Sinjske. Obje skulpture su rad akademskog kipara Damira Markulina. Na lokaciji su i grbovi 126. brigade te 113. šibenske i 4. gardijske brigade, triju ratnih postrojbi u čijem sastavu su djelovali tenkisti "Samostalne tenkovske satnije Sinj".
