Cijene apartmana na moru ne padaju (barem ne od Istre do Splita), turista će biti ukupno manje. Ali naša kratka sezona ovaj se put pokazala kao prednost - manje je izgubljeno i brže se može nadoknaditi. Uz to posebno treba naglasiti da naš turizam ima veliku uvoznu komponentu. To znači da za sobom ne povlači velik dio hrvatske poljoprivrede i ostalih industrija, kao što je to slučaj u drugim zemljama, kaže Kardum za HRT.
Oporavak, dodaje Kardum - najbolje možemo pratiti na primjeru Kine koja je prva ušla u krizu i prva iz nje izlazi. Tijekom najžešće krize u veljači popunjenost njihovih hotela bila je 7,4%, a već potkraj ožujka 31,8%.
Premda se činilo da će istočna Azija i Pacifik proći najbolje jer imaju rast, a ne pad BDP-a, prema posljednjoj prognozi Svjetske banke o regionalnom padu gospodarstva - to i nije tako. Naime, nihovo budžetiranje i potrebe bile su projicirane na uobičajeni rast od 8-9%, a sad imaju 0,5%. Tako da su oni pali znatno više od mnogih dijelova svijeta.
Neće mnogo bolje proći ni razvijeni
Službene su procjene Američkih federalnih rezervi da bi nezaposlenost mogla dostići 30%, i da bi se veličina gospodarstva mogla prepoloviti, u financijskom smislu. To se čini nevjerojatno, ali - američke su burze već sad u prosjeku pale 30%.
A koliki su globalni razmjeri, govori podatak da je financijsku pomoć MMF-a već zatražilo 80 zemalja. EU je već sad alocirala paket pomoći gospodarstvu vrijedan 750 milijardi eura, od toga 390 milijardi nepovratno. Nepovratinih 390 milijardi je veličina šest hrvatskih BDP-a.
Koja je nabolja investicijska strategija tijekom recesije?
Najvažnije je tijekom krize ne ulagati u „cikličke dionice". To su dionice proizvođača automobila, namještaja, odjeće, zračnih prijevoznika, hotela i restorana. One slijede ekonomske cikluse. Tek kad gospodarstvo raste, ljudi troše (kupuju nove automobile, preuređuju kuće i putuju). Prema jučer objavljenim podacima, Hrvatska je na prvom mjestu u EU po padu prodaje novih vozila u prvoj polovini 2020. Pad registracije novih automobila od čak 54,4 posto.
Koje su kompanije i sektori otporni na krizu?
Najotporniji na krizu su proizvođači osnovnih higijenskih potrepština (jer svi redovito kupuju sapun, deterdžent, šampon, pastu za zube, toaletni papir i papirnate ručnike). Glavne globalne kompanije u ovom sektoru su: Colgate-Palmolive Company (CL), Proctor & Gamble Co (PG), and Unilever N.V. (UN). Zavirite u ormariće i smočnice. Svako hrvatsko kućanstvo ima barem desetak njihovih proizvoda, naglašava Kardum.
Slijede maloprodajni lanci prehrambenih proizvoda i proizvođači kozmetike. Čak i tijekom socijalne distance ili prilikom videopoziva žene i muškarci vole lijepo izgledati. Najveći svjetski proizvođači imaju velik dio svog „manje luksuznog" portfelja, za kojim potražnja u izolaciji ne opada.
Na krizu su otporni i proizvođači alkohola
Pivo, vino i žestoka pića su „visokoprofitni proizvodi". Istraživanja pokazuju da potrošači u krizi mijenjaju navike. Manje troše na skupa pića, ali kupuju veću količinu jeftinijih pića. Tako da "cash flow" proizvođača tijekom krize ostaje relativno stabilan, a s njime i cijene njihovih dionica.
U Hrvatskoj imamo nešto drugačiju sliku
Međutim u Hrvatskoj imamo nešto drukčiju sliku, jer su naši mali proizvođači mali, naročito vinari - i ovise o turizmu, kaže Kardum. Oni će ove godine imati prosječan pad prodaje od otprilike 50%. Ali država im je već osigurala pomoć zbog posljedica krize od 56,5 milijuna kuna - kroz program „krizne destilacije", tj, ako predaju vino na destiliranje i tako održe likvidnost. Druga je opcija program skladištenja - ako imaju prostor, vino ne stavljaju na tržište, a dobiju novac za održanje vlastite likvidnosti.
Potrošači prelaze na internet, i to ne samo radi kupnje
U EU se 2018. samo 12% liječničkih konzultacija obavljalo telefonom ili e-poštom i samo 4% liječnika pratilo je svoje pacijente putem interneta. Od početka pandemije više od 50% konzultacija obavljala se telefonom ili videopozivom, piše HRT.
Većina europskih osnovnih i srednjih škola te sveučilišta prešla je na nastavu na daljinu. Zanimljiv podatak je da se broj preuzimanja aplikacija za videokonferencije povećao 30 puta (znači 3000%) u odnosu na 2019. I na kraju, rad od kuće. 2018. samo 5% radnika u Uniji radilo je od kuće. Tijekom pandemije taj je broj dosegnuo 20%! Takvi trendovi mogli bi se zadržati i nakon pandemije.
