Danas je na splitskom groblju Lovrinac održan je posljednji ispraćaj hrvatskog branitelja i legendarnog igrača Zlatne generacije Hajduka, Maria Boljata. Uz vojne počasti, prisustvovali su članovi obitelji, mnogobrojni prijatelji te Hajdukovi navijači.
Pod špalirima "bilh tića" polaznika Hajdukove Akademije, stajali su veterani Udruge 158. brigade i 6. Domobranske pukovnije Hrvatske vojske, među kojima je bio i pokojni Mario Boljat, bivši zapovjednik bojne.
Neki od najpoznatijih veterana HNK Hajduk, poput Ivana Šurjaka, Vedrana Rožića, Bore Primorca, Tonćija Gabrića, Luke Bonačića, Ante Ivkovića, Ivana Katalinića, Zorana Vulića, Mladena Pralije, te braće Zlatka i Zorana Vujovića, Nenada Pralije, Dražena Mužinića, Šime Luketina, te nekadašnji dužnosnici kluba Petar Lovrić i Ante Nosić, zajedno s brojnim drugim članovima Hajdukove obitelji, dostojanstveno su se oprostili od velikog igrača i čovjeka.
Mario Boljat, prekriven hrvatskom trobojnicom i šalom Hajduka, ostavio je neizbrisiv trag u klubu, pridonoseći osvajanju sedamdesetih godina četiri prvenstva i pet kupova. U ime Udruge Veterana Domovinskog rata 158. brigade i 6. Domobranske pukovnije Hrvatske vojske, oprostili su se predsjednik udruge, umirovljeni bojnik Ivica Bubić.
Predsjednik uprave HNK Hajduk, Lukša Jakobušić, također je izrazio duboko poštovanje prema Boljatovom doprinosu klubu tijekom njegove izuzetne karijere, istaknuvši četiri osvojena prvenstva i pet kupova kao neizbrisiv pečat na uspješnoj povijesti kluba.
Mario Boljat je Splićanima bio poznat i po pizzeriji No13 koja je u osamdesetim bila smještena na Splitu3.
Nogometni svijet ga pamti kao izuzetnog igrača. Iako je bio specijalist za obranu i vezni igrač, Tomislav Ivić ga je u sezoni 1978/79, u finišu mrtve trke s Dinamom, postavio kao napadača.
Ova taktička promjena pokazala se ključnom u nekoliko utakmica, doprinoseći pobjedi i osvajanju naslova prvaka.
