Rat tjera ljude da zauzmu strane, a mnogi u Europi sada vide da Donald Trump, novi predsjednik SAD-a, prelazi na stranu Vladimira Putina. Sedam dana američkog miješanja u sukobu između Rusije i Ukrajine otkrilo je noćne more Ukrajinaca i njihovih saveznika, drastično mijenjajući transatlantski odnos koji je, od 1945. nadalje, bio temelj europske sigurnosti.
Europski političari počinju shvaćati koliko se njihov svijet promijenio – sada se moraju nositi s Amerikom koja je, u najboljem slučaju, skeptična, a u najgorem, neprijateljski nastrojena prema starom svijetu koji oni predstavljaju.
Ako je ikada bilo sumnje o Trumpovoj spremnosti da stvori neprijatelje u Europi, one su potpuno nestale u utorak navečer, kada je predsjednik krivio Ukrajinu za "pokretanje" rata s Rusijom. Takva otvorena pobuna protiv činjenice da je Putin prije tri godine napao ukrajinsku državu šokirala je čak i najvjernije američke saveznike u regiji, piše Politico.
"Transatlantski savez je gotov"
"Pa, to je stvarno nevjerojatno," rekao je jedan britanski dužnosnik povjerljivo nakon predsjedničkog ispada. Drugi europski diplomat izjavio je: "Sada imamo savez između ruskog predsjednika koji želi uništiti Europu i američkog predsjednika koji također cilja naš kontinent. Transatlantski savez je gotov."
Nakon gotovo tri godine čvrste potpore ukrajinskom otporu pod Bidenovim vodstvom, novi čovjek u Bijeloj kući sada ponavlja Putinove fraze. U najnovijem obraćanju u srijedu, nazvao je ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog "diktatorom" zbog odgađanja izbora, a priznao je da ga ishod rata nije previše brine.
"Rat je puno važniji za Europu nego za nas," napisao je Trump na društvenim mrežama. "Imamo veliki, prekrasan ocean koji nas razdvaja."
Takvi stavovi devastiraju Europu, ali su u skladu s neprijateljskim odnosom koji je Trump pokazivao prema kontinentu od svog povratka na vlast. Tijekom prvog mjeseca natrag, Trump i njegov tim najavili su carinske mjere, neprestano kritizirali Europsku uniju kao instituciju, prodali Ukrajinu prije nego što su započeli mirovni pregovori, poništili povijesna američka obećanja o europskoj sigurnosti i ponovno "ugostili" Putina na međunarodnoj sceni.
U briselskim internim raspravama, neki diplomati izravno iznose ideju koja je nekada bila nezamisliva – da američko vodstvo pronalazi zajednički jezik s Rusijom u namjeri da se EU uništi. Tijekom prvog kruga razgovora između američkih i ruskih delegacija u Saudijskoj Arabiji, strane su raspravljale o "kamenju spoticanja" u svom odnosu, uključujući sankcije nametnute Moskvi kao odgovor na agresorski rat. Raspravljali su o mogućnostima buduće energetske suradnje i investicija – čak i dok je EU dogovorila novu rundu sankcija protiv Rusije.
Brisel se nimalo postupno suočava s novom stvarnošću: SAD jednostavno nisu na našoj strani.
Proeuropske političke stranke u Europskom parlamentu izdale su zajedničku izjavu u kojoj priznaju razmjere krize s kojom se suočavaju. Lideri stranka Europske narodne stranke, Socijaldemokrata, liberalne obnove Europe i Zelenih proglasili su:
"Europa više ne može u potpunosti računati na Sjedinjene Države u obrani naših zajedničkih vrijednosti i interesa." Europske zemlje sada moraju hitno djelovati kako bi osigurale vlastitu obranu, povećavajući vojnu potrošnju i pružajući dodatnu podršku Ukrajini.
"Sigurnost Ukrajine je sigurnost Europe," stoji u izjavi. "Europska unija i njezine države članice nemaju drugog izbora nego odmah poduzeti akciju, zajedno s NATO-om i sličnim saveznicima, kako bi investirali u učinkovitiju i integriraniju europsku sigurnosnu i obrambenu arhitekturu."
Bez supotpisa populista
Međutim, nisu svi spremni prihvatiti promijenjenu stvarnost. Posebno među strankama čija politika je bliža Trumpovoj, poput talijanske stranke Bratstvo Italije, pojavila se neslaganja. Glasnogovornik europskih konzervativaca objasnio je zašto nisu potpisali zajedničku izjavu: "Nismo bili potpuno zadovoljni riječnikom koji opisuje Sjedinjene Države u tekstu… Sada je vrijeme za miran, promišljen dijalog i fokus na pragmatična rješenja."
Viši poljski dužnosnik također je tvrdio kako Trump ne želi napustiti NATO niti razdvojiti Europu. "On želi da Europa preuzme veću odgovornost za vlastitu sigurnost kako bi ojačao NATO," rekao je.
S druge strane, dok mnogi Trumpovi komentari služe samo kao priprema za pregovore, postavlja se pitanje – što se zapravo pregovara? Na čiju korist? A koja strana osjeća najveći pritisak? Trenutno Ukrajina i Europa nisu ni u pregovaračkoj sobi, a osjeća se neizvjenost, dok ruski mediji uživaju u novoj situaciji.
Koliko su američko-europski odnosi ozbiljno narušeni vidi se i po tome da predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nije uspjela obaviti ni jedan telefonski razgovor s Trumpom u prvom mjesecu nakon njegovog povratka. U Parizu se sastala s potpredsjednikom JD Vanceom, no on joj nije upozorio da će Trump sljedeći dan započeti razgovore s Putinom.
U Kijevu je Zelenski pokušao apelirati na Trumpove poslovne instinkte kao investitora u nekretnine, nudeći udio u ključnim mineralima poput litija u zamjenu za daljnju vojnu potporu. No, to se čini kao da se obrnulo protiv njega, s obzirom na to da sada Trump zahtijeva pristup tim mineralima kao povrat plaćanja za već isporučenu pomoć, piše Politico.
Trumpovo direktno napadanje ukrajinskog predsjednika samo je povećalo zabrinutost. Mnogi Europjani strahuju da bi njegovi postupci mogli destabilizirati demokratske prilike u Ukrajini te dodatno oslabiti transatlantski savez.
U međuvremenu, britanski zakonodavci ostaju optimistični da će "posebni odnos" između Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a opstati. Premijer Keir Starmer kreće u Washington sljedeći tjedan kako bi se sastao s predsjednikom.
Koliko loše će sve završiti?
Istina je da je Trumpova verzija lošeg dogovora vjerojatno vrlo različita od one koju očekuje Europa, ukoliko pregovara u ime svoje verzije Amerike – a ne u interesu sigurnosti Ukrajine i Europe. James Nixey, direktor za Rusiju i Eurasiju u londonskom think tanku Chatham House, izjavio je: "Trenutno republikanci smatraju da su Rusija i Ukrajinci donekle jednaki. Postoji način da se s Rusijom postupa ne kroz agresiju, nego tako što se Rusiji da sve što želi. I možda su na to spremni."
Ako, kao što sve više strahuju europski dužnosnici, transatlantski savez bude značajno narušen, postavlja se pitanje – koliko loše to može završiti? Putin ambiciozno gleda daleko izvan Ukrajine, s namjerom proširenja teritorijalne kontrole nad velikim dijelom istočne Europe, uključujući i baltičke države koje su nekada bile dio Sovjetskog Saveza.
Što se tiče odnosa SAD-a prema Europi, Trump je već iznio ideju o mogućoj uporabi vojne sile za preuzimanje kontrole nad Grenlandom, mineralima bogatim danskim teritorijem strateški smještenim u Arktiku. Ta neobična ideja otvara mogućnost oružanog sukoba između dviju članica osnivačica NATO-a.
Trumpov drugi mandat traje tek mjesec dana. Na inauguracijskom govoru 20. siječnja, proglasio je da će SAD biti "rastuća nacija" koja će "ponovno proširiti svoje teritorije". "Ništa neće stati na našem putu jer smo Amerikanci," rekao je Trump. "Budućnost je naša, a naša zlatna era tek je počela."
