Imunolog Zlatko Trobonjača sa Sveučilišta u Rijeci bio je gost na N1 i komentirao porast broja zaraženih koronavirusom u Europi.
Govoreći o razlici u dnevnim podacima o broju zaraženih (u srijedu 834 novozaražena i danas 175), Trobonjača kaže da je to zato što se nedjeljom i blagdanom manje testira.
“Nedjeljom se manje testira, pa ono što se akumulira, ti podaci izađu u srijedu pa srijedom obično imate najvišu brojku. Očekujem da bi se i kod nas mogao dogoditi jedan određeni porast. Razlog je dolazak nekih novih virusnih varijanti. Riječ je o podvarijantama omikerona BA.4 i BA.5. Koje su nastale ranije u Južnoafričkoj Republici i postupno se širili svijetom. Naročito je ova BA.5 varijanta zahvatila europske zemlje. Pretpostavljam da je i u našu zemlju došla i da možemo očekivati određeni porast broja zaraženih”, rekao je Trobonjača.
Imunolog kaže da tek treba vidjeti hoće li se epidemija manifestirati u nekom većem valu, ali da ne vjeruje da taj val može biti tako intenzivan kao što je peti val.
“I osobe koje su primile booster dozu prije pet mjeseci su izložene ovim podvarijantama. Čini se da su najbolje zaštićene osobe koje su boosterirane, a onda inificirane BA.1 i BA.2. varijantom virusa. One su najbolje zaštićene od BA4 i BA5 varijanti virusa”, ističe.
“Cijepljeni postupno gube razinu neutralizirajućih antitijela”
Pojašnjava da su i cijepljeni u riziku od ponovne zaraze novim podvarijantiama omikrona jer postupno gube razinu neutralizirajućih antitijela, ako u međuvremenu nisu preboljeli varijante BA.1 i BA.2.
“Ako čovjek i razvije neke simptome bolesti i sumnja da se inficirao, može napraviti brzi antigenski test. Znamo da je broj lažnih pozitivnih rezultata izuzetno mali i ako se otkrije zaraza treba postupiti prema svim epidemiološkim preporukama od prije”, kazao je.
Ipak, kaže da ne očekuje da će se značajnije povećavati teži oblici bolesti.
“BA.4 i BA.5 nose jednu mutaciju koju je imala i delta varijanta, ta mutacija se zove L452R mutacija i ta mutacija po svemu sudeći vodi ili povećava tzv. fuzogenosti virusa, a to znači da virus može spajati međusobno nekakve veće tvorbe – multinukleirane tvorbe i što više se toga stvara u plućnom epitelu, to je teža bolest”, pojasnio je imunolog.
