No koliko god su ljetni dani ugodni, u nekim trenucima temperature mogu postati previsoke, zbog čega se mogu pojaviti zdravstveni problemi.
Način na koji ljudi reagiraju na toplinu doista može varirati. U nekim slučajevima visoke temperature mogu uzrokovati netoleranciju na toplinu - tada vaše tijelo postaje pregrijano zbog porasta temperature u okolini, navodi američka Nacionalna medicinska knjižnica (MedlinePlus). U drugim, težim slučajevima ekstremna vrućina također može dovesti do bolesti uzrokovanim toplinskim valom, kao što su toplinski grčevi, toplinska iscrpljenost i toplinski udar.
Naš organizam reagira tako jer jednostavno nismo stvoreni za to da izdržimo ekstremnu vrućinu.
'Naša su tijela dizajnirana tako da imaju stalnu temperaturu i zbog toga smo homeotermi', kaže dr. Erik D. Axene.
Iz tog razloga regulacijski sustavi naših tijela moraju održavati ovu stalnu, optimalnu temperaturu od oko 37 stupnjeva Celzijusa, što je ključno za funkcioniranje naših organskih sustava.
Nažalost, kada razni zdravstveni problemi ili ekstremne situacije u okolišu ometu naše regulacijske sustave, možemo se pregrijati, što može dovesti i do hipertermije.
Zbog toga treba pripaziti na te simptome, osobito ako ste u većem riziku od intolerancije na visoke temperature.
Postoje li simptomi intolerancije na toplinu?
Jedan uobičajeni znak intolerancije na toplinu je pojačano znojenje, kaže dr. Chantel Strachan, internistica u Medicinskom centru Irving Sveučilišta Columbia. Međutim intolerancija na toplinu može se kod nekih ljudi pokazati kao nešto više od samog ekstremnog znojenja. Iako se može razlikovati od osobe do osobe, dr. Strachan kaže da neki od uobičajenih znakova uključuju sljedeće simptome:
- pojačano znojenje
- lagana nesvjestica
- pretjerani umor
- ubrzano disanje
- povećan broj otkucaja srca
- mučnina
- promjene raspoloženja
- glavobolja
- smanjena koncentracija.
Ako patite od netolerancije na toplinu, možda ćete se osjećati pregrijano, ali drugi oko vas u sličnom okruženju ne osjećaju se isto, objašnjava dr. Natasha Bhuyan, piše tportal.
Dakako, mnogi od ovih simptoma odnose se i na druga stanja, pa razgovarajte sa svojim liječnikom ako niste sigurni je li za to kriva intolerancija na toplinu.
Postoji nekoliko drugih čimbenika rizika koji također mogu učiniti osjetljivijima na intoleranciju na toplinu, osobito ako se radi o djetetu ili starijoj osobi, sjedilačkom načinu života osobe ili onoj koja je imala ozljedu leđne moždine.
Određena medicinska stanja, poput multiple skleroze i dijabetesa, također mogu uzrokovati neregulaciju unutarnje kontrole temperature, izlažući tu osobu većem riziku od intolerancije na toplinu.
Uz zdravstvene uvjete i navike, dr. Axene kaže da provođenje duljeg vremena u području vruće klime s izrazito visokom ili niskom vlagom, na velikim nadmorskim visinama ili uz dugotrajno izlaganje suncu može uzrokovati to da osoba razvije intoleranciju na toplinu. To je još više naglašeno ako ne nosi odgovarajuću odjeću ili ne pije dovoljno vode.
Kako liječiti intoleranciju na toplinu i spriječiti je?
Kada je u pitanju intolerancija na toplinu, ključno je na vrijeme spriječiti pogoršanje. Dr. Axene naglašava važnost osluškivanja svog tijela kako biste spriječili intoleranciju na toplinu ili druge bolesti povezane s vrućinom.
'Biti spreman za veće izlaganje toplini, bilo da idete na odmor, igrate nogomet ili radite u dvorištu, ključno je za sprječavanje bolesti povezanih s vrućinom', dodaje dr. Axene. Prema MedlinePlusu, ako se nalazite u vrlo vrućem okruženju, možete sami spriječiti negativan utjecaj topline tako što ćete piti puno tekućine, održavati ugodnu temperaturu u prostoru u kojem boravite (no bez pretjerivanja s klimom) i ograničavati vrijeme koje provodite vani.
Doktorica Strachan također preporučuje nošenje široke odjeće svijetlih boja, ograničavanje alkohola, korištenje klima-uređaja i ventilatora te nanošenje hladnih obloga ukoliko je nužno.
Još jedna stvar koju morate imati na umu: ako vas muče određena zdravstvena stanja koja mogu povećati rizik od intolerancije na toplinu, najbolje je da porazgovarate sa svojim liječnikom o mogućim promjenama životnih navika ili o lijekovima koje možete uzeti kako biste smanjili rizik. Vaš liječnik također može vam dati više konkretnih savjeta na temelju vaših simptoma i prijašnjih dijagnoza.
