Niz nedavnih uhićenja u Srbiji potaknuo je ozbiljna pitanja o ulozi te zemlje u ruskim operacijama destabilizacije diljem Europe, navodi švicarski list Neue Zürcher Zeitung (NZZ).
Nekoliko srpskih državljana sumnjiči se za izvođenje antisemitskih i islamofobnih akcija u Francuskoj te organizaciju paravojnih obuka za poticanje nemira u Moldaviji, dovodeći politiku balansiranja Beograda između Istoka i Zapada do točke pucanja, piše NZZ.
Vlasti u Srbiji odahnule su nakon što su izbori u Moldaviji prošlog vikenda prošli bez većih incidenata, ističe švicarski list. Jedan bivši policajac, čest gost u medijima bliskim vlasti, sažeo je opće raspoloženje: sreća je što se ništa nije dogodilo, inače bi Srbija ispala "centar za obuku paravojnih ili terorističkih organizacija", što bi bila "katastrofa za svaku državu", prenosi NZZ.
Planirani neredi u Moldaviji
Prema pisanju švicarskog lista, izjava bivšeg policajca odnosila se na događaje od 22. rujna, kada su moldavske sigurnosne snage, šest dana prije izbora, provele 250 racija i pritvorile 74 osobe. Uhićeni su navodno planirali izazvati masovne nerede tijekom izbora.
Nakon akcije, Moldavija je uputila teške optužbe Beogradu, tvrdeći da su uhićenici prošli obuku u kampovima u Srbiji, gdje su učili taktike za napade i otpor snagama sigurnosti, navodi NZZ. Kao nalogodavca Kišinjev vidi Rusiju, koja želi spriječiti europski put te zemlje, dodaje švicarski list.
NZZ ističe kako su optužbe dobile na težini kada su, samo četiri dana nakon racija u Moldaviji, i srpske sigurnosne snage uhitile dvije osobe.
Dvojica Srba osumnjičena su da su između 16. srpnja i 12. rujna organizirali paravojnu obuku za 150 do 170 Moldavaca i Rumunja. Iako se Srbija nakon uhićenja ponašala kao da je diplomatska katastrofa izbjegnuta, Beograd se mora suočiti s neugodnim pitanjem: služi li kao baza za ruske pokušaje destabilizacije Europe, pita se švicarski list.
Antisemitski i islamofobni napadi u Parizu
Drugi val uhićenja sugerira da je odgovor potvrdan, procjenjuje NZZ. U ponedjeljak, tri dana nakon prvih uhićenja, Ministarstvo unutarnjih poslova Srbije objavilo je uhićenje još jedanaest osoba, također srpskih državljana. Sumnjiči ih se da su početkom rujna postavili odsječene svinjske glave ispred nekoliko džamija u Parizu.
Uz to, tereti ih se da su između travnja i rujna bacali zelenu boju na židovske institucije, uključujući Muzej holokausta i nekoliko sinagoga, izvještava švicarski list. Prema priopćenju srpskog MUP-a, za te su akcije obučavani u Srbiji "po nalogu strane obavještajne službe" s ciljem poticanja mržnje i nasilja.
NZZ primjećuje da se ova točka podudara s pretpostavkama francuskih vlasti, koje su još u lipnju optužile trojicu Srba za napad bojom na židovsku instituciju. Poput Moldavije, i Francuska sumnja da iza svega stoji Rusija, koja ciljano potiče napetosti u zapadnim društvima kako bi ih oslabila, navodi švicarski list.
Dok Pariz i Kišinjev upiru prstom u Moskvu, srpski MUP ne želi otkriti više detalja, dodaje NZZ. Sigurnosni stručnjaci smatraju kako je malo vjerojatno da su kampovi za obuku organizirani bez znanja srbijanskog sigurnosnog aparata, prenosi list.
Izvještaji o kampovima za moldavske prosvjednike pod ruskim vodstvom u Srbiji i Republici Srpskoj kružili su još 2024. godine, no Beograd je tada šutio, podsjeća NZZ.
Politika balansiranja na kušnji
Švicarski list postavlja pitanje zašto su uhićenja provedena baš sada. Odgovor vjerojatno leži u politici balansiranja srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, koji godinama pokušava održavati profitabilne odnose s Rusijom, EU, SAD-om i Kinom, analizira NZZ.
No, ta strategija nailazi na sve veće prepreke, smatra švicarski list. EU je zabrinuta zbog autoritarnog gušenja prosvjeda, a Europska pučka stranka čak je raspravljala o sankcijama protiv Vučićevog SNS-a. Povjerenica za proširenje Marta Kos nedavno je izjavila: "Imamo problem u Beogradu," podsjeća NZZ.
S druge strane, Moskva je ljetos bila bijesna zbog srpskih isporuka oružja Ukrajini, navodi švicarski list. Istovremeno, i Beograd i Moskva strahuju od američkih sankcija protiv Naftne Industrije Srbije (NIS), koja je u većinskom vlasništvu ruskog Gazprom Nefta.
Iako je primjena sankcija ponovno odgođena, pritisak raste, piše NZZ. Teško je oteti se dojmu da je tajming uhićenja povezan s pokušajem smirivanja situacije i izbjegavanja sankcija, zaključuje list.
U međuvremenu, Vučić verbalno napada sve strane, primjećuje NZZ. U intervjuu za njemački "FAZ", ruske optužbe zbog isporuka oružja nazvao je "bez sumnje najuvredljivijom izjavom protiv Srbije" koju je ikad čuo. Istovremeno, ponavlja optužbe da zapadne tajne službe financiraju revoluciju u Srbiji, za što, kao i obično, ne nudi nikakve dokaze, zaključuje švicarski list Neue Zürcher Zeitung.
