Times Higher Education redovno objavljuje svoju prestižnu listu World University Rankings 2025, koja svake godine izaziva veliku pozornost akademske zajednice, studenata i donositelja odluka diljem svijeta. Ovogodišnje izdanje obuhvatilo je čak 2.092 sveučilišta iz 115 država i teritorija, čime potvrđuje status najopsežnijeg i najutjecajnijeg globalnog poretka visokih učilišta.
Posljednje ažuriranje podataka donosi niz zanimljivih pomaka – od novog jačanja britanskog Oxforda, koji već devetu godinu zaredom ostaje na samom vrhu ljestvice, preko uspona američkog MIT-a i pada Stanforda, pa sve do snažnog proboja Kine u sam vrh znanstvene produkcije i međunarodnog ugleda.
S druge strane, australska sveučilišta bilježe osjetan pad, dok se u krug 200 najboljih prvi put probijaju institucije iz Brazila, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata – jasan znak da visoko obrazovanje u zemljama u razvoju sve snažnije zauzima svoje mjesto na globalnoj karti.
Hrvatska sveučilišta su na katastrofalnim pozicijama. Srbi su uvjerljivo bolji
Hrvatska se nema čime pohvaliti.
Najbolje rangirana hrvatska sveučilišta, Zagreb i Split, našla su se u rasponu od 1201. do 1500. mjesta, s ukupnim bodovima između 25,2 i 30,6. Sveučilište u Zagrebu izdvojilo se po industrijskoj suradnji (67,6), dok je Split nešto bolje ocijenjen u području istraživačke kvalitete (43,3). Rijeka je svrstana još niže, u kategoriju 1501+, s najslabijim ukupnim učinkom među hrvatskim institucijama.
U Srbiji najbolje stoji Sveučilište u Beogradu, koje je u rasponu od 1001. do 1200. mjesta, čime se svrstalo ispred svih hrvatskih konkurenata. Beograd posebno prednjači u istraživačkoj kvaliteti (50,0) i međunarodnoj vidljivosti (41,5). U istom rangu nalazi se i Sveučilište u Kragujevcu, s dobrim rezultatom u kategoriji industrijskog angažmana (60,1). Novi Sad je, poput Rijeke, svrstano u 1501+ skupinu, no ima bolje rezultate u međunarodnoj otvorenosti (37,5) nego riječki kolege.
Analiza pokazuje da srpska sveučilišta trenutno stoje bolje od hrvatskih – Beograd i Kragujevac svrstani su u višu kategoriju, dok se hrvatski lideri, Zagreb i Split, drže tek u trećem ešalonu.
