Iliri, prastanovnici istočne obale Jadrana, ostavili su duboke tragove u kulturnom i povijesnom krajoliku Dalmacije. Njihova naselja, gradine i grobni humci – gomile – i danas svjedoče o životu, vjerovanjima i društvenom uređenju tih ratobornih i ponosnih naroda.
Gradine – naselja na visinama
Najprepoznatljiviji ostaci ilirske graditeljske baštine jesu gradine – utvrđena naselja ili obrambeni sustavi podizani na brdskim uzvisinama. Smještene na strateški važnim točkama, dominirale su krajolikom i pružale izvrsnu preglednost. Gradine su bile okružene kamenim bedemima, a unutar njih nalazile su se kuće od suhozida i kolibe od drva i gline.
Arheološka istraživanja pokazala su da gradine nisu imale isključivo obrambenu funkciju. Osim što su štitile stanovništvo u ratnim vremenima, bile su i središta zajednica, mjesta trgovine, okupljanja i vjerskih obreda. Monumentalnost nekih gradina sugerira i dublje, kultne svrhe, a ne samo praktične.
U Dalmaciji ih nalazimo na gotovo svakom većem brdu – od Neretve i Cetine, preko Zagore, pa sve do priobalja. Neke od najvećih i najbolje očuvanih gradina uzdižu se iznad antičke Narone, na području današnje Metkovića i Vida.
Gomile – kameni grobovi Ilira
Uz gradine, drugi upečatljiv trag ilirske prisutnosti ostale su gomile – veliki grobni humci građeni od kamenja. Gomile su služile kao grobovi plemstva i ratnika, a njihova monumentalnost svjedoči o društvenom značaju pokojnika.
Otvoreno pismo o arheološkoj senzaciji: Što je s nestalom opremom ilirskog ratnika?
Nerijetko su visoke nekoliko metara i široke desetke metara, a gradile su se tako da se tijelo polagalo u kamenu konstrukciju, koju su Iliri zatim prekrivali naslaganim kamenjem.
Gomile su imale i simboličku ulogu – bile su vidljivi znakovi moći i trajnosti roda, obitelji ili plemena. Zanimljivo je da su često bile smještene uz puteve, kako bi podsjećale na prisutnost i snagu zajednice.
Danas, iako su mnoge gradine i gomile obrasle vegetacijom ili dijelom oštećene, one i dalje čuvaju uspomenu na ilirsko doba. Predstavljaju dragocjen izvor podataka za arheologe, ali i snažan simbol povijesnog identiteta Dalmacije.
Spektakularna gradina Mitruša pored Vida
YouTube kanal Arheo Balkan u najnovijem je videu posjetio jedno od najznačajnijih prapovijesnih nalazišta u dolini Neretve – gradinu Mitruša, smještenu iznad antičke Narone. Riječ je o lokalitetu koji svojim položajem i monumentalnošću zauzima posebno mjesto u povijesti ovoga kraja.
"Radi se o jednoj od najvećih gradina u regiji. Većina stanovnika doline Neretve uopće ne zna što se ovdje krije, a iz zraka ona izgleda zaista fenomenalno. Vrijedi je posjetiti i snimiti", ističe autor kanala.
Put do gradine vodi kroz napušteno selo
Do lokaliteta se dolazi prolaskom kroz selo Rupčić, gotovo napušteno, u kojem se danas tek povremeno mogu vidjeti pastiri s ovcama i kravama. "Selo je obraslo, ali još uvijek nosi tragove života. Na putu prema gradini nailazi se na prirodne lokve pune vode, žaba i ptica – pravi mali svijet u podnožju prapovijesne utvrde", opisuje Arheo Balkan.
Sam uspon nije jednostavan. "Uvijek sa sobom ponesite štap ili škare jer je teren kamenit i zarastao. Treba paziti i na poskoke, zato je važno stalno gledati pod noge dok se ne izađe na čistinu", upozorava autor.
Gradina iznad Narone – strateško i kultno mjesto
Gradina se izdiže iznad prostora na kojem se nalazila Narona, jedan od najvećih rimskih gradova na istočnoj obali Jadrana. "Pogled s vrha zaista je impresivan – vide se rijeka Neretva i cijelo naselje. Zato je jasno da je ova pozicija imala veliku stratešku važnost", naglašava autor.
Pitanje je, međutim, je li gradina služila samo kao obrambeno naselje i osmatračnica. "Neke teorije govore da su gradine građene i u mirnodopska vremena, kad nije bilo potrebe za tolikim utvrdama. Njihova monumentalnost i oblikovanje terasa upućuju na to da su imale i dublju, možda duhovnu svrhu", objašnjava Arheo Balkan.
Tragovi Ilira i rimska baština
Prema povijesnim zapisima, gradine su imale višestruku funkciju – bile su sigurna uporišta u ratovima, a kasnije su ih koristili i Rimljani kao osmatračnice. "Ova gradina mogla je biti i simbol zajedništva Ilira. Unatoč stoljećima i rimskim osvajanjima, ona i dalje stoji kao podsjetnik na njihovu snagu", kaže autor.
Dodaje kako je riječ o graditeljskom ostvarenju koje plijeni i danas. "Nalazi se na više od 200 metara nadmorske visine. Kada znamo da je nastala prije nekoliko tisuća godina, jasno je koliko je ovo impozantno djelo."
U sljedećem videu – ilirski grobovi
Najavljuje i novu epizodu: "U idućem videu govorit ću o lokaciji gdje su pronađeni grobovi ilirskih vojnika. Nažalost, mnogi su grobovi opljačkani, a nalazi nikada nisu prezentirani javnosti. Imat ćemo priliku razgovarati s osobom koja je radila na tim iskopavanjima."
Za kraj dodaje: "Vrijeme briše ljude i imena, ali ovakvi tragovi ostaju. Oni nas podsjećaju tko smo i što smo naslijedili."
Video pogledajte u nastavku:
