Krivotvorenje hrane posljednjih je godina postalo jedan od najbrže rastućih sigurnosnih problema u Europskoj uniji. Iako se u javnosti najčešće povezuje s luksuznim predmetima, lažnim lijekovima ili modnom industrijom, podaci Europskog ureda za intelektualno vlasništvo (EUIPO) i Europola pokazuju da je hrana među najčešće krivotvorenim kategorijama – i to s ozbiljnim rizikom po zdravlje.
U sklopu kampanje „Znate li što se nalazi na vašem stolu?“ EUIPO i Europol upozoravaju da krivotvorena hrana i piće više nisu iznimka nego realnost koju treba prepoznati, a maslinovo ulje nažalost je često dio tog problema, piše Maslinar.
Krivotvoreno maslinovo ulje – kako se to zapravo radi?
Maslinovo ulje jedno je od prehrambenih proizvoda s najvišom dodanom vrijednošću, zbog čega je i često meta manipulacija.
Najčešći oblici krivotvorenja uključuju:
- miješanje maslinovog ulja s jeftinim rafiniranim biljnim uljima • stavljanje oznake „extra djevičansko“ na ulja loše kakvoće
- dodavanje klorofila i aroma kako bi se prikrio nedostatak svježine • korištenje uvoznih ulja koja se prodaju kao domaća
- odgađanje prerade ili loše skladištenje, nakon čega se ulje plasira kao „vrhunsko“
Istraživanja Europola u sklopu operacije OPSON pokazala su da se u brojnim državama EU na tržištu nalaze ulja koja nisu zdravstveno sigurna, a u ekstremnim slučajevima čak sadrže nedopuštene tvari, ostatke pesticida ili ulja koja kemijski ne pripadaju maslinama.
Što kažu službeni podaci?
Prema izvješćima EU-a o kriminalitetu nad intelektualnim vlasništvom (SOCTA), prehrambeni proizvodi – uključujući ulja, sir, vino, med i začine – nalaze se među najugroženijim kategorijama.
Nedavne policijske akcije u EU rezultirale su:
- zapljenom 91 milijun eura vrijedne krivotvorene hrane
- zapljenom 22.000 tona sumnjivih prehrambenih artikala
- otkrivanjem 278 skladišta i proizvodnih lokacija
- pronalaskom ulja koja sadržavaju metanol i neuravnotežene kemijske parametre
Ove brojke potvrđuju da se krivotvorenje hrane ne smije promatrati samo kao ekonomski prekršaj, nego i kao prijetnja zdravlju – od nutritivno osiromašenih proizvoda do potencijalno opasnih sastojaka.
Kako se potrošači mogu zaštititi?
Za ljubitelje maslinova ulja ovo su najvažnije preporuke:
- Kupujte od proizvođača s jasnom sljedivošću – transparentni podaci o berbi, preradi i punjenju najbolji su dokaz autentičnosti.
- Provjeravajte kemijske parametre kad god su dostupni – extra djevičansko ulje mora imati nizak udio slobodnih masnih kiselina, peroksidni broj i pravilne K-vrijednosti. Sve izvan toga je sumnjivo.
- Obratite pozornost na cijenu – ako je cijena „ekstra djevičanskog“ ulja preniska, velika je vjerojatnost da nije riječ o čistom proizvodu od maslina.
- Birajte boce s tamnim staklom i pravilnim deklaracijama – oblik ambalaže, serijski broj i podaci o podrijetlu mnogo govore o ozbiljnosti proizvođača.
- Prepoznajte tipične senzorske nedostatke – miris po zemlje, plijesni, užeglosti ili fermentaciji nisu dio pravog maslinovog ulja.
Zašto je ovo važno za hrvatske maslinare?
Hrvatska maslinova ulja posljednjih godina bilježe međunarodni uspjeh – od NYIOOC-a do Flos Olei vodiča – i upravo zato je borba protiv krivotvorina ključna.
- Svaka manipulacija na tržištu:
- narušava povjerenje kupaca
- ruši cijenu autentičnih ulja
- šteti ugledu domaćih proizvođača
- potiče nelojalnu konkurenciju jeftinim, nekvalitetnim uvoznim mješavinama
Profesionalizam u proizvodnji, edukacija i stroga kontrola jedini su način da tržište ostane čisto, a vrijednost pravog extra djevičanskog ulja – prepoznata i zaštićena.
Novi broj časopisa Maslinar koji možete naručiti na sljedećem linku.
