Uoči početka nove školske godine sve učitelje, roditelje i učenike zanima kako će ona u ovim novim okolnostima izgledati.

Kakva su pravila, epidemiološke mjere kojih se svi moraju pridržavati, kako će izgledati nastava, što će biti s onima koji moraju u samoizolaciju, koliko će njih pratiti online nastavu, hoće li učitelji biti dodatno plaćeni…

Odgovore na ta pitanja u specijalnoj emisiji o školstvu HRT-a dali su: Radovan Fuchs ministar znanosti i obrazovanja, Ivana Pavić Šimetin, zamjenica ravnatelja HZJZ-a, Suzana Hitrec, predsjednica Udruge srednjoškolskih ravnatelja, Tvrtko Pleić, profesor zagrebačke IX. gimnazije te roditelji i učenici.

Modeli nastave i kako ih provesti

Tri su modela: Nastava u školi, mješoviti oblik: dijelom u školi, dijelom na daljinu, te nastava na daljinu.

Nužno je doslovno provođenje svih propisanih mjera.

Ministar je odgovorio da ne zna koji će se model gdje primjenjivati, jer ima jako puno škola, a kaže kako nemaju ni obvezu to javiti, nego odlučju sukladno mogućnostima i ovisno o epidemiološkoj situaciji koja se odnosi na pojedino mjesto.

– Tko poznaje situaciju bolje od Stožera na terenu i naravno osnivača. U ovom trenutku ne znam, ali ćemo vjerojatno brto doznati, sve škole će biti postavljene tako da poštuju epidemiološke mjere, piše HRT.

Ono što je najveći problem je distanca u razredu, rekla je Pavić Šimetin.

– Toga smo svjesni i zapravo ta mogućnost što smo predložili podjelu razreda, to je puno izazvalo nezadovoljstva među članovima radne skupine koji se bave obrazovanjem, jer je to nešto što nisu do sada radili i otežava proces, te stavlja učenike u neravnopravan položaj, dodaje.

Raspored sati

Tu su i druge mjere, poput blok sata ili trosat, dodaje. Navela je da trebaju biti u različito vrijeme na hodniku.

– To da bi se moglo provesti treba složiti različito vrijeme za početak i završetak nastave za pojedine razredne odjele. To će pomoći da nemamo gužvu na ulazu, izlazu iz škole, te na hodnicima.

Mi u HZJZ-u nismo sretni s epidemijom, niti smo ljudima htjeli govoriti da budu na distanci i da se odreknu svega što im je bilo, kaže, normalno.

Sve su to izazovi s kojima će se neke škole možda lakše, a neke možda teže nositi, rekla je Hitrec.

– Sasvim sigurno je to distanca, maske koje će učenici po prvi puta morati nositi ili tko se odlučio za B model imat će potpuno drugačiji način rada u učinonici i online. Pitanje je kako će izgledati vrednovanje, zatim kako će izgledati ulaz i izlaz.

Nije jednostavno napraviti raspored da budu sati u bloku, dodaje.

Na pitanje je li nešto neizvedivo, isitče kako će biiti problem nastave za mješovite grupe koji imaju redovni predmet poput stranog jezika, piše HRT.

– Nemoguće je napraviti raspored da su to uvijek rubni sati, dodaje.

Najneizvjesniji početak školske godine

Upute koje su izdane, to je dokument koji treba iščitavati i iščitavati, rekao je Pleić.

– Puno toga je napisano, a meni djeluje da je malo toga rečeno, posebice kad je riječ o modelima. Mislim da će učitelji zapravo raditi dupli posao, jer nisu donesene smjernice kako bi to trebalo izgledati.

Mislim da svi iščekujemo s neizvješnošću novu nastavnu godinu i mislim da za sam početak nije dobro, istaknuo je Pleić.

– Mislim da su za početak upute trebale biti konciznije i da je trebao biti barem grafički prilog.

Ministar odgovara da je sigurno ostalo pitanja koja nisu jasna, ali upravo zbog toga da nećemo moći promisliti sve moguće varijante, otvorili smo call centar vrlo dostupan i u samom ministarstvu, u agencijama te u Carnetu.

– Mislim da će sve biti pojašnjeno s ljudima koji su zaduženi da odgovaraju na njih.

Pitanja učenika o gradivu

Maturantica Gabrijela Papac, koja je već pet dana u samoizolaciji kaže kako se osjeća dobro.

Na pitanje koji su joj najveći strahovi, kaže da ih nema, ali bi voljela da se nastava održava u školi, jer njoj i njezinim vršnjacima nedostaje socijalni kontakt.

Ministra je pitala kako će se na maturi tretirati gradivo trećeg razreda i hoće li biti sličnog pristupa maturantima kao što je to bilo ove godine.

Ministar je rekao da su preporučili da učitelji i učenici vide po povratku u škole postoje li rupe, jer u online nije sve predstavljeno onako kako bi to bilo inače.

– Maturantima se možda malo progledalo kroz prste zbog razumljivih razloga, a maturanti koji dolaze pisat će maturu na nešto drugačiji način jer je i centar za vanjsko vrednovanje priredio novi oblik izvođenja nastave i ne očekujem veće probleme, rekao je ministar.

Pleić kaže da je online nastavu doživio kao privid normalnosti i da to nije isto kao u učionici.

– Mogu odvojiti mjesec dana za ponavljanje sadržaja koji će doći na maturi, ali mislim da treba gledati blagonaklono na sadržaje onima koji su izgubili treći razred, kao i na sadržaje onima koji su izgubili drugi razred. S obzirom da je reforma ušla u prve razrede, tu treba posebno razmisliti za te generacije kako će oni polagati maturu i koji sadržaji neće biti uključeni u polaganje, rekao je Pleić.

Što ako netko ne želi nositi masku

Na pitanje tko treba treba nositi maske, Pavić Šimetin kaže da se ne nose u razredima od prvog do četvrtog osnovne škole, te u vrtićima. Od petog do osmog i u srednjim školama, moraju nositi maske ako nema metar i pol, odnosno dva metra razmaka u srednjoj školi među učenicima.

– Zamolba je prema djelatnicima škole da sve sastanke odrade na daljinu, jer ako ode 20 profesora u samoizolaciju, puno teže je organizirati nastavu.

Onim županijama koje su nas zamolile, osigurali smo maske i dezinfekciju, istaknuo je ministar.

– Konkretno Vukovarsko-srijemskoj smo osigurali jer su nas to zamolili, druge županije će koliko znam same nabaviti.

Za one koji neće nositi maske nisu predviđene sankcije, ali ako netko krši nešto što je propisano u školi, nosi za sobom svojevrsnu disciplinsku odgovornost, dodaje Fuchs.

– Ako se to pojavljuje kod učenika, profesori i ravnatelji imaju pravo reagirati, kao i za djelatnike, za što postoje predviđene sankcije u radnom pravu.

Ako učenik ne može nositi maske donijet će potvrdu školskog ili obiteljskog liječnika, možda može nositi vizir, djelatnici će možda moći raditi na daljinu, dodala je Hitrec.

– I neki moji kronično bolesni kolege će nositi i masku i vizir, jer žele raditi u razredu.

Djeca s teškoćama

Što se tiče djece s teškoćama u razvoju, za tu je djecu predviđeno da idu u ustanove, škole ili centre i s njima je i pomoćnik u nastavi, ako je ostvareno to pravo i on mora nositi masku, navodi Pavić Šimetin za HRT.

– Ne radimo razliku između djece s teškoćama i ostale djece, jer ako nema za njih mjesta onda ne mora ni biti škole.

Izostanci

Jesu li neopravdani sati adekvatna mjera, ministar kaže da je osnovno obrazovanje obvezno, to nije slučaj kod viših razreda, gimazija i strukovnih škola.

– Nitko nekome ne može narediti da ide u školu, ali je obveza da djeca idu u osnovnu i postoje i teže sankcije ako roditelj ne pusti dijete u školu. Bojazan i strah roditelja je definitivno opravdan i imamo razumijevanja za to, a u cijelom nizu situacija postoji i opravdan razlog, to su pojedine bolesti, za koje će izdati potvrdu obiteljski liječnik.

Za one koji ne žele poslati dijete u školu, nije do kraja odlučeno da dobiju neopravdane sati, ali postoje sankcije u nekoj varijatni, rekao je ministar.

– Po svim pedagoškim, psihološkim, sociološkim savjetima stručnjaka, neodlazak djece u školu i neizvođenje nastave licem u lice ostavlja značajne posljedice na razvoj mladih ljudi, ističe Fuchs.

Mi smo pokušali sve i činimo sve da nastava bude što sigurnija. U ovom trenutku potpuno izdovjenog izbora da netko iz vlastite želje poučava dijete kod kuće nije predviđena i to nije opcija, dodaje Fuchs.

– Radim na mjestu nastavnika geografije, a ne kao detektiv, tako da ja sam roditeljima rekao i na roditeljskom sastanku da ću opravdati sve do tri dana što roditelji opravdavaju, bila to grlobolja, glavobolja, iznad toga tražim liječničku ispričnicu ili dopuštenje, rekao je Pleić.

Moj osobni stav je, dodaje, da treba započeti s nastavom, iako je mnogo toga nedorečeno, posebno dio da će pola razreda tjedan biti u školi, a drugi online.

– Samo se sjetim izjave svoj učenika kada sam snimao video lekciju, pa mi je poslije toga poslao komentar, bilo mi je drago čuti vaš glas, znači to učenicima nedostaje sve ovo vrijeme, ističe Pleić.

Kako spriječiti paniku?

Ako se otkrije tijekom nastave da dijete ili nastavnik imaju temperaturu, Pavić Šimetin odgovara da druge bolesti nisu nestale.

– Uvijek su veći ishodi da se radi o nekom drugom uzročniku zarazne bolesti, nego što je to koronavirus, pogotovo ako se radi o jednom slučaju i pogotovo ako je riječ o osobi koja nije imala takozvani epidemiološki rizik, navodi.

– Najrpije bih rekla da ne treba paničariti uopće, daleko su veći izgledi da je prehlada ili neka druga dobna skupina. Drugo, kod djece je blaga klinička slika ili bez simptoma.

Hitrec dodaje kako postoje protokoli.

– Učenici moraju mjeriti temperaturu, očekuje se da neće razviti temperaturu na putu do škole, ali ako bude, znamo koji je postupak i što napraviti, a roditelji će biti obaviješteni u rekordnom roku, rekla je.

CARNET

Iz Carneta su rekli da ako bude ispada, mogu održavati sustav u nekih 25% škola, navodi Fuchs.

– Jednostavno nemamo tu razinu tehničkih sposobnosti, a s druge strane je koliko sam shvatio i opterećenje veza i servera takvo u ovom času kada bi bio kompletan ispad, nema mogućnosti držanja nastave uživo u svim školama, rekao je.

Očekuju li profesori da će biti dodatno plaćeni ako dođe do modela B, Pleić kaže ako će to biti duplo posla, a kako mu se čini, jer nema nikakvih dodatnih uputa za online nastavu – apsolutno, ističe.

– Znam da to možda ljudima izgleda jednostavno, ali te materijale treba netko pregledati, live stream iz učionice, i ako se kreće na online nastavu trebalo je donijeti upute, a ne da to bude kupus salata za učenike.

Istaknuo je kako je u početku od jutra do mraka bio dostupan učenicima, psebice u prvim danima, ali je u jednom trenutku presjekao, jer ima život i izvan učionice.

Što se tiče online nastave, razvijamo strategije unutar škola kako to riješiti, navela je Hitrec.

– Zaista bi bilo najjednostavnije live stream, onda nema dvostrukog rada nastavnika. Pitanje je vrednovanja, jer se npr. isti test ne može provesti za jedne i za druge.

Komentar virologa

Giorgio Palu, virolog i mikrobiolog, smatra da je povratak učenika u škole jako dobra odluka.

– Postoje primarne djelatnosti u državi kao što su znanost, zdravstvo, školstvo i kultura. To ne smijemo zanemariti. Čak su i tijekom I. i II. svjetskog rata kazališta, muzeji i škole bili otvoreni. Te djelatnosti ne smiju sada stati, osobito nastava, ali ni industrija koja ima znatan udio u ostvarivanju BDP-a. Bez gospodarstva ne možete financirati zdravstvo i znanost. Treba poštovati određene mjere opreza.

Hitrec je pozvala djecu da dođu s povjerenjem u školu, jer je, kako kaže, škola sigurnije mjesto nego klubovi, javni prijevoz, trgovine i druga mjesta.



Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime