Sve češće pacijenti se u Hrvatskoj žale na nestašice pojedinih lijekova. Da ih svakodnevno nedostaje 200-ak vrsta, potvrdila je i Hrvatska agencija za lijekove. Nedostatak se najviše osjeti u malim sredinama, gdje se nalazi samo po jedna ljekarna.
Osobito su zabrinuti oboljeli od epilepsije, jer danima ne mogu doći do klizmi za zaustavljanje epileptičnih napada, prenosi RTL.
Klizma za zaustavljanje epileptičnih napada, prijeko je potrebna i devetnaestogodišnjem Denisu. No, već neko vrijeme nema je u ljekarnama.
- Ostali smo šokirani kada nam je rečeno da lijeka nema. Kako nema? Onda smo se okolo raspitali pa lijeka nema ni u Osijeku, nema ni u jednoj apoteci u Zagrebu, a očito i šire. Ta klizma košta između 5 i 15 kuna. Posljedice nedavanja klizme, možemo govoriti o stotinama tisuća kuna - kazala je za RTL Denisova majka, Nadica Bjelčić.
Lijek su nabavili preko prijatelja, no pitaju se kako ih je sustav mogao ostaviti i ne obavijestiti, jer zamjene za njega nema.
- Taj lijek je potreban svoj djeci i odraslim ljudima koji boluju od epilepsije, kod kojih uvijek postoji mogućnost velikog napada, ili gran mal napada. Taj napad se ako samostalno ne prođe unutar dvije minute mora prekinuti unutar 10 minuta s klizmom - kaže Nadica.
Razloga za paniku nema?
Kako doznaju od nositelja odobrenja lijeka, isporuka kasni zbog prilagodbe novim propisima pa se očekuje u ljekarnama idući tjedan. Nije ovo jedini lijek koji nedostaje - trenutačno ih je dvjestotinjak.
- U malim mjestima je to puno gore zato što imate na izbor samo jednu ljekarnu koja ima ograničeni broj pacijenata i relativno mali lager. Tako da te nestašice su puno veći problem nego u Zagrebu gdje imate preko 300 ljekarni gdje se možda i nađe - ističe predsjednica Hrvatske ljekarničke komore Ana Soldo.
No, razloga za paniku nema, poručuju iz ljekarni i veledrogerija. Nestašice su uobičajene i nema ih više nego inače.
- Problem postoji u tome što se neki lijekovi ne mogu zamijeniti i mislim da je najveći problem defektura ne da lijekova nema, nego da se paralelni lijek ne može bez intervencije kod doktora izdati u ljekarni, a postoji kao paralelni lijek u ljekarni. Lijekovi koji nemaju paralele za te defekture mi obično znamo, one nisu dugoročne, one su kratkoročne i mi ih prepoznajemo i pokušavamo riješiti - kaže Jakov Radošević iz Medike.
U HZZO-u podsjećaju nositelje odobrenja lijeka da nestašice moraju prijaviti njima, HALMED-u i ministarstvu.
- Nažalost to nositelji odobrenja ne čine redovito, jer mi uvijek kad dobijemo neku informaciju obavještavamo naše ugovorne partnere, a to su ljekarne i doktori opće prakse tako da kad vide da je lijek u defekturi odmah napišu neku generičku paralelu - poručuje glasnogovornik HZZO-a Nenad Korkut.
HZZO na svojoj listi ima više od 4 tisuće lijekova, zanemariv postotak kažu ih nedostaje.
