Pravo pitanje koje posljednjih tjedana zaokuplja splitsku javnost jest što će biti sa stadionom Poljud. Hoće li se srušiti i na njegovu mjestu izgraditi novi stadion, hoće li se temeljito obnoviti kako bi na njemu i dalje igrao Hajduk, ili će splitski klub dobiti posve novi dom na Brodarici ili na nekoj drugoj lokaciji?
Riječ je o četiri varijante koje su nedavno predstavljene na Poljudu u sklopu studije izvodljivosti. Glavnu riječ na predstavljanju imao je Krešimir Budiša, direktor UHY grupe u Splitu, tvrtke koja je proteklih mjeseci radila na analizi mogućih rješenja. Prema zaključku Budiše i njegova tima, najpovoljnijom se pokazala takozvana "opcija 3" – rušenje postojećeg Poljuda i izgradnja novog stadiona na istoj lokaciji.
.png)
Studija: "Obnova je najjeftinija, ali dugoročno neisplativa"
Iako je potpuna obnova Poljuda označena kao financijski najjeftinija opcija, studija upozorava da dugoročno ne bi bila isplativa. Razlog su visoki troškovi stalnog ulaganja i održavanja, koji bi zbog starosti stadiona iz godine u godinu bili sve veći. Osim toga, naglašeno je i kako je sama obnova upitna, pa čak i gotovo neizvediva zbog složenosti zahvata na postojećoj konstrukciji. Preostale opcije, koje uključuju gradnju novog stadiona na Brodarici ili na nekoj drugoj lokaciji, prema studiji su odbačene zbog financijske neodrživosti Grada Splita u sadašnjim okolnostima.
Objava studije dodatno je podijelila javnost. Jedan dio građana ne vjeruje njezinim zaključcima, dok se drugi upravo na njih pozivaju i priželjkuju da Hajduk dobije novi stadion na postojećoj lokaciji. No, upravo tu nastaje ključni problem. Poljud je od 2015. godine zaštićeno kulturno dobro, djelo autora, akademika i arhitekta Borisa Magaša, pa bi za eventualno rušenje najprije trebalo skinuti njegov zaštićeni status. Tek nakon toga moglo bi se uopće razgovarati o uklanjanju postojećeg stadiona.
Šuta odustao od referenduma, odluka ide u ruke stručnjaka
Kako smo ranije pisali, gradonačelnik Splita Tomislav Šuta u početku je predlagao da o sudbini Poljuda odluče građani. Najavio je i da će Gradskom vijeću biti predložena točka o provedbi referenduma na tu temu.
Ipak, kako doznajemo, od te je ideje u međuvremenu odustao. Prema informacijama iz pouzdanih izvora, konačna odluka neće se donositi prije nego što svoje mišljenje daju konzervatori i arhitekti, odnosno stručnjaci koji će procijeniti stvarno stanje Poljuda i odrediti što je s njim moguće učiniti. Drugim riječima, politička odluka zasad je stavljena po strani, a presudnu riječ trebala bi imati struka.
Hrvatski centar za potresno inženjerstvo imat će glavnu riječ
Glavnu ulogu u procjeni imat će Hrvatski centar za potresno inženjerstvo. Uz predstavnike zagrebačkih inženjera, u timu će biti i splitski stručnjaci te konzervatori. Za predsjednika Vijeća imenovan je Zvonko Bojčić, a među članovima su: Roman Šilje, Sanja Štok, Zlatko Karač, Boris Mostarčić, Katarina Horvat Levaj, Miroslav Katić, Joško Belamarić i Berislav Medić.
Tako je pitanje budućnosti jednog od najprepoznatljivijih simbola Splita zasad ostalo otvoreno.
