Građanska inicijativa "Mali zeleni" koji sebe opisuju kao skupinu građana koja ukazuje na "misteriozno" nestajanje stabala u Splitu ukazali su na činjenicu da je na padini ispred splitskog Kampusa postavljana umjetna trava te da je došlo do sušenja "jednog i pol stabla".
https://www.facebook.com/MaliZeleniSplit/posts/596286008444189
Njihova objava izazvala je burnu raspravu u koju se uključio i gradski vijećnik Branimir Urlić.
Za komentar smo upitali ravnatelja Studentskog centra (SC) Ivana Žižića
- Stablo se počelo sušiti ima godinu dana. Pitali smo nekoliko stručnjaka, ali nitko nije ponudio odgovarajuće rješenje za spasiti stabla.
Preko 25 tisuća kuna mjesečno za zalijevanje
Na postavljanje umjetne trave ispred studentskog doma smo se odlučili iz više razloga. Prilikom zalijevanja trave na padini studentskog doma asfaltirane površine koje služe kao put do glavnog ulaza u studentski dom bi se smočile i postale bi jako skliske i opasne za studente, zaposlenike i ostale prolaznike.
Zabilježili smo više padova prolaznika koji su prošli s ozbiljnim ozljedama na padini ispred doma. Travu na padini unutar asfaltne površine je bilo jako teško održavati jer je nagib na određenim mjestima preko 40 stupnjeva.
S druge strane, trava je uz klupe na kojima se sjedi, prilikom čega se trava gazi i uništava te ostaje zemlja i blato. Nimalo manje bitno, troškovi zalijevanja su bili mjesečno preko 25 tisuća kuna. Trenutno je postavljena umjetna trava što je u ovom trenutku bolje rješenje - kazao nam je uvodno Žižić.
Potom se osvrnuo na probleme koje je izazivalo zalijevanje trave.
- Nimalo manje bitno, troškovi zalijevanja su bili mjesečno preko 25 tisuća kuna. U ljetnim mjesecima je to bilo neizdrživo. U ljetnim mjesecima prskalice poliju asfaltni dio, te smo imali slučajeve lomova. Prskalica se ne može postaviti tako da zalijeva isključivo travnate kocke, voda pada na asfalt i prolaznicima je vrlo klisko. Tamo ne postoje stepenice jer je arhitekt zamislio da su to valovi. Postavljanjem umjetne trave smanjujemo troškove i povećavamo sigurnost prolaska. No padne kiša i ljudi se polome, a arhitekt ne dozvoljava da napravimo stepenice - kaže nam.
Nema stepenica, arhitekt ih nije predvidio
Što se tiče stabala, nije mu jasno zašto je arhitekt izabrao vrstu kojoj trebaju desetljeća da razvije krošnju.
- Stabla jako loše napreduju. Posljednjih 10 godina nisu značajno narasla. Navodno, tim stablima treba 50 godina da puste krošnju - zaključuje Žižić.
Bilo kako bilo, postavljanjem umjetne trave uštedjelo se na troškovima zalijevanja, no problem nedostatka stepenica čini se da će biti dugotrajnije naravi.
