U sklopu aktivnosti koje na arheološkom lokalitetu Rat provodi Filozofski fakultet u Splitu, protekle je jeseni započet, a u veljači ove godine i dovršen projekt uređenja pješačke komunikacije i dijela postojećih suhozidnih pristava. Projekt je sufinanciran kroz Program projekata arheološkog turizma na području Splitsko-dalmatinske županije za 2023. godinu, a proveden je kao dio druge faze aktivnosti istraživanja i uređenja lokaliteta kao oglednog primjera prezentacije arheološke i tradicijske baštine u krajoliku otoka Brača.
U provedbi prvog dijela aktivnosti sudjelovali su asistenti i studenti Filozofskog fakulteta u Splitu
Današnjim izgledom lokaliteta dominira kombinacija vidljivih ostataka rasutih prapovijesnih zidina iz zadnjih milenija prije Krista i uskih suhozidnih pristava uređenih krajem 19. stoljeća, u vrijeme masovne ekspanzije vinikulture u Dalmaciji. Takva obilježja lokaliteta otvaraju mogućnost prezentacije dvaju vremenski jako udaljenih povijesnih slojeva, ali ujedno i razdoblja najintenzivnijih promjena u dalmatinskom krškom krajoliku.
Kako bi se stvorili preduvjeti za promociju edukativne vrijednosti ovog lokaliteta, provedene su aktivnosti na južnoj padini lokaliteta s primarnim ciljem raščišćavanja raslinja i popravka suhozidnih terasa iz 19. stoljeća te uređenja manjeg, neophodnog broja stuba. U provedbi prvog dijela aktivnosti sudjelovali su asistenti i studenti Filozofskog fakulteta u Splitu, uz upute i stručno vodstvo majstora suhozida, koji je u drugoj fazi koordinirao i proveo obnovu suhozidnih terasa te uređenje stuba.
Aktivnosti na lokalitetu nastaviti će se u lipnju, kada će se u suradnji arheologa s Filozofskog fakulteta u Splitu i kolega sa Sveučilišta Colorado Boulder provesti treća kampanja sustavnog arheološkog istraživanja lokaliteta, a u planu su i daljnje aktivnosti na čišćenju i uređenju postojećih suhozidnih struktura.
Gradina Rat kod Ložišća arheološki je prapovijesni lokalitet prvog reda, s tragovima života koji sežu duboko u prapovijest. Tako arheolozi pronalaze ostatke iz vremena ranog (impresso) i kasnoga neolitika (hvarska kultura), kasnog bakrenog (jadranska varijanta ljubljanske lončarije) i ranog brončanog doba (cetinska lončarija), nadalje srednjega brončanog doba (dinarska i uvozna, apeninska lončarija), kasnoga brončanog i željeznog doba (kuće i ostaci svakodnevnog života lokalnih domorodačkih zajednica) te predmeta koji su ovdje došli posredstvom kontakta s grčkim i italskim trgovcima (razne vrste grčke slikane lončarije i geometrijske lončarije zajednica južne Italije).
Tragovi pet tisuća godina života pod suhozidnim pristavama koje su gradili naši preci mogu nam pomoći bolje razumjeti našu ulogu u krajoliku kojeg danas stihijski mijenjamo, brže i agresivnije nego ikada prije.
