Premijer Andrej Plenković u subotu je rekao kako će Vlada kroz nove energetske mjere, koje su najavljene za početak idućeg tjedna, intervenirati tako da rast cijena energenata bude manji te da bude nosiv za naše građane i gospodarstvo.
"Nalazimo se na početku najveće energetske krize koju ova generacija pamti da će Vlada, kao što je činila i do sada, morati intervenirati, ne samo o cijeni naftnih derivata nego će pratiti i cijene plina na tržištu te posljedično cijene struje", kazao je Plenković u subotu.
O valu poskupljenja koji nam prijeti zbog rata na Bliskom istoku, razgovarali smo u studiju RTL-a Danas s konzultanticom za poljoprivredu i prehrambenu industriju Zvjezdanom Blažić.
Na pragu smo najveće ekonomske krize koju naša generacija pamti, rekao je to jučer premijer. Čini se da više nije pitanje hoće li, već koliko će poskupjeti hrana.
Ova kriza nije primarno prehrambena kriza, niti kriza hrane. Ona je energetska kriza i po tome se bitno razlikuje od one s kojom smo se upoznali 2022. godine nakon napada na Ukrajinu, kada je inflacija hrane bila izuzetno visoka. Ovdje imamo situaciju da se kriza — s obzirom na cijene energenata koje se prelijevaju na cijene gnojiva, a sada polako i na cijene poljoprivrednih sirovina — pojavljuje i pojavljivat će se u narednom razdoblju u cijelom lancu proizvodnje prehrambenih proizvoda.
Što bi moglo prvo poskupjeti zbog poskupljenja goriva?
Sada vidimo da se na burzama počinje špekulirati s cijenama žitarica. Tu je pšenica koja je rasla između 10 posto i 15 posto. Također je rastao kukuruz, već između 8 posto i 9 posto u zadnja dva dana, te soja za 5 posto. To su proizvodi na kojima se već vide prvi znakovi da dolazi do poskupljenja.
Bi li mogao poskupjeti kruh?
To su glavne sirovine, uz naravno energetski vrlo zahtjevnu proizvodnju u pekarskoj industriji.
Koliko očekujete da bi onda mogao poskupjeti kruh i kada?
Sva predviđanja koja su sada dale i ESB i HNB ukazuju na to da inflacija raste u odnosu na njihova ranija predviđanja.
Hrvatska narodna banka spominje 7 posto, što je jako puno.
To je u slučaju najgoreg scenarija s najvišim cijenama energije. Na sadašnjem nivou cijena nafte i plina, predviđanje inflacije je oko 4,4 posto do 4,6 posto. Svjedoci smo toga da je u okviru opće stope inflacije stopa inflacije hrane obično nešto viša jer je proizvodnja energetski zahtjevna.
Što je s voćem, povrćem i ribom? Recimo, s ovim zdravijim stvarima od kruha.
Svi oni će u nekom dijelu svoje proizvodnje imati inpute, odnosno troškove koji se odnose na gnojivo i gorivo. Dok hrana dođe do police, taj trošak energije je u njezinu cijenu ušao već više puta kroz transport. Ono što je sigurno, s obzirom na to da ti troškovi prije dva ili tri tjedna nisu bili tako visoki, jest da svi još imaju određene zalihe sirovina i gotovih proizvoda u skladištima i trgovinama. Zbog toga inflacija hrane ne bi trebala nastupiti odmah. Predviđanja su da će se to dogoditi negdje u trećem tromjesečju.
Vratimo se još kratko na kruh jer ga većina građana koristi. Koja je vaša procjena, koliko bi on mogao poskupjeti?
Mislim da vam nitko neće moći reći točan postotak povećanja. Prvo i osnovno pitanje je koliko će ovo dugo trajati. Ako se ova kriza nekim čudom smiri — a sada izgleda da je situacija sve napetija i da eskalira — dakle, ako ne bi došlo do daljnje eskalacije i ako bi došlo do nekog primirja, onda ne bismo trebali osjetiti veće poremećaje ni kod kruha ni kod bilo čega drugoga.
Postoji li nešto za što znamo da sigurno neće poskupjeti?
Kod proizvodnje hrane gotovo da ne postoji segment u koji nije uključen energetski trošak, pa i transport. Kod cijene mesa utječe stočna hrana, kod proizvodnje vode imate potrebu za energijom u distribuciji. U slučaju da se ostvari scenarij daljnjeg rasta cijena energenata i ovako velike krize praćene špekulacijama na burzama, može se dogoditi da ćemo imati poskupljenje svih namirnica.
Mnogi špekulanti će i ovdje sigurno 'mutiti vode', kao što je to bilo i u doba korone.
Ovo što se događa sada, gdje investitori na burzama smanjuju svoje 'short' pozicije na pšenici i kukuruzu, znači da oni očekuju rast cijena.
Stručnjaci kažu da je recesija neizbježna. Ne želimo nikoga plašiti, ali postoji li mogućnost da zapravo ulazimo u recesiju?
Nema niti jedne institucije, od Međunarodnog monetarnog fonda, Svjetske banke do Europske središnje banke, koja ne predviđa i mogućnost da se sve to skupa smiri ako ne dođe do daljnje eskalacije rata na Bliskom istoku. To je glavna pretpostavka.
Čuli smo ministra Šušnjara koji kaže da ne razmišljaju o vožnji 'par-nepar'. Mislite li da će ipak doći do takve situacije?
Pa, ne znam. Situacija ne izgleda blistavo kada vidimo da zemlje u okruženju, poput Španjolske ili Slovenije, već uvode nekakve mjere i ograničenja. Nismo mi otok.
