Ruske snage proteklih dana nisu ostvarile veći napredak na kopnu, kažu analitičari. Koncentrirale su se na topničke i raketne napade, ponajprije na urbana središta. Povećava se pritisak na europske lidere da uvedu jače sankcije Moskvi. Ukrajinsko-ruski mirovni pregovori nisu daleko odmaknuli.
Maksim Kamenjecki s Instituta za međunarodne odnose u Kijevu rekao je u emisiji Otvoreno da se borba vodi 20 i nešto kilometara od centra Kijeva. "Ljudi su navikli na ovakav način života, stalno pod prijetnjama i raketiranja. Sinoć je raketiran veliki trgovački centar, a prije toga i stambeni blok. Krenuli smo u 35-satni policijski sat radi borbe protiv diverzantskih grupa", rekao je.
Dodao je da je Kijev prazan te da je više od polovice stanovnika otišlo. "Ja sam ostao, ne zato što nemam gdje otići, nego zato što je Kijev moj grad i ako pobjegnem, bježat ću do kraja života, a to ne prihvaćam", istaknuo je.
Stručnjak za sigurnost: Blitzkrieg polako prestaje
Marinko Ogorec, stručnjak za sigurnost s Veleučilišta u Velikoj Gorici, rekao je da ono što je počelo kao blitzkrieg, "što se zahvatilo to se zahvatilo".
"Blitzkrieg polako prestaje, nema pokreta ruskih snaga, ali ulazi se u novu fazu, fazu okruženja gradova i sada će se ići, najvjerojatnije, na iscrpljivanje. Imaju dovoljno sredstava, snažno topništvo, a koliko će to trajati teško je procijeniti", rekao je.
Dodao je kako Rusima nije krenulo na sjeveru te da je za njih bolja situacija na jugu gdje su doveli Mariupolj u okruženje i cijelo Azovsko more je u njihovim rukama. "To je jedan od ostvarenih strateških ciljeva. U ovom trenutku izvjesno je da će Mariupolj doživjeti sudbinu našeg Vukovara", istaknuo je Ogorec.
Osvrnuo se i na rusku upotrebu hipersonične rakete. Rekao je kako trenutno ne postoje sustavi koji joj se mogu suprotstaviti.
Bandov: Još se nije krenulo pregovarati
Goran Bandov, stručnjak za međunarodne odnose sa Sveučilišta u Zagrebu, rekao je kako mu se čini da se još nije krenulo pregovarati.
"Prvi krugovi pregovora bilo je ponavljanje javno poznatih momenata i s jedne i s druge strane. Ni naredni pregovori nisu bili klasični onome što bi trebali značiti diplomatski pregovori jer nisu vodili do okončanja vojnih sukoba. Jedini pozitivan korak su humanitarni koridori, iako ni on nije bio savršen", rekao je.
Dodao je kako se pregovori s ruske strane očigledno ne vode sa stvarnom voljom te smatra da je to više teatar.
Boban: Što je Putinu u glavi to teško možemo znati
Davor Boban s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu rekao je kako smatra da je prerano za postizanje kompromisa jer niti jedna niti druga strana još nije iscrpljena.
"Pitanje je jesu li javno poznati Kremaljski zahtjevi, ideje, želje i ciljevi ili Putin to još drži za sebe. Ono što se čulo na početku rata - neutralizacija... sada se u ruskim izvorima ne može čuti. Ako je u početku cilj bio rušenje ili kolaps čitave vlasti i državne strukture u Ukrajini, Kremlj je nakon dva tjedna morao promijeniti svoje ciljeve", rekao je te dodao: "Što je Putinu u glavi to teško možemo znati. Oni koji znaju su CIA i američke obavještajne službe koje ne samo da u ovom trenutku imaju fenomenalne podatke nego su imali odavno", istaknuo je.
"Moskva ne želi sastanak Putina i Zelenskog"
Bandov se osvrnuo na pregovore Putina i Zelenskog. Rekao je kako Moskva ne želi sastanak Putina i Zelenskog i da će se to dogoditi tek kad sve bude pripremljeno i dogovoreno.
"U momentu kada bi se Putin osobno angažirao oko pregovora, a oni ne uspiju, to bi značilo da je doživio poraz, a tu sliku on ne želi poslati. Ovako šaljući bilo koga drugoga, on izbjegava mogućnost da se njega okarakterizira da je dobio poraz", rekao je.
Istaknuo je kako je za Rusiju ključno pitanje Krima.
"Spajanje Donbasa s Krimom je očigledno jedna od opcija koja će se pojaviti u pregovorima. Hoće li ići na potpuno zatvaranje i micanje Ukrajine kao pomorske države to je također jedna od opcija. Želim vjerovati da se to neće tako odvijati jer je to potpuno suprotno međunarodnom pravu, povelji UN-a, značajno bi promijenilo strukturu svijeta i poslalo krive signe zemljama koje bi se mogle naći u situaciji kao što je danas Rusija, da ovakvim agresivnim metodama počnu mijenjati svoju sudbinu i sudbinu zemlja oko nje", naglasio je.
Uloga Kine
Na pitanje može li Kina utjecati na Putina Ogorec je rekao kako nije u to siguran.
"Prije bi ga situacija na domaćem terenu mogla prisiliti i na neki način pritisnuti da reterira od ciljeva koje je zacrtao. Zacrtao je velike ciljeve, a ne ide mu kako je zacrtao. Tako da je za očekivati da će doći do velikog pritiska domaće javnosti, a onda su sve opcije moguće", istaknuo je.
"Kina je zainteresirana za svoju poziciju i svoje interese i sjedit će na svojoj stolici. Ona će balansirati. Kina je kao i Rusija protiv NATO-a i to je ključ njihovog saveza. Što se tiče ekonomskog, Kina profitira jer za jeftine pare kupuje energente u Rusiji i to za svoju valutu", istaknuo je Bandov.
Dodao je da će Kina ići do one granice kada procjeni da bi njoj moglo naštetiti, a onda će se početi povlačiti.
