“Mikroplastika je sveprisutna u hrani koju jedemo, vodi koju pijemo i zraku koji udišemo”, pišu istraživači u časopisu Brain Medicine. To se može izbjeći izbjegavanjem boca, korištenjem keramičkih posuda za mikrovalnu pećnicu i korištenjem vrećica čaja bez plastike.
Drugi je tim nedavno pronašao značajno više malih plastičnih čestica u uzorcima jetre i mozga ljudi koji su umrli 2024. nego 2016. Koncentracija je također bila mnogo veća u mozgu nego u jetri ili bubrezima, izvijestio je tim predvođen Matthewom Kampenom sa Sveučilišta New Mexico u časopisu Nature Medicine. Ovo drastično povećanje koncentracije plastike u mozgu u samo osam godina iznimno je zabrinjavajuće, rekao je glavni autor Nicholas Fabiano sa Sveučilišta u Ottawi, prenosi N1.
Mikroplastika prevladava krvno-moždanu barijeru
U mozgu su otkrivene posebno male čestice manje od 0,2 mikrometra. Sastoje se uglavnom od polietilena, koji je prisutan u mnogim svakodnevnim predmetima. Zbog svoje male veličine može prijeći tzv. krvno-moždanu barijeru. Učinci mikroplastike u mozgu još su nejasni. Inače, mikroplastika se odnosi na čestice od 1 mikrometra (0,001 milimetar) do čak 5 milimetara, a nanoplastične čestice su manje.
Opasno po život – Kako mikroplastika može oštetiti mozak
Svatko može smanjiti unos nano- i mikroplastike, objašnjava istraživački trio. Ako osoba svoje potrebe za vodom zadovoljava isključivo iz boca, mogla bi unijeti 20 puta više čestica nego netko tko koristi samo vodu iz slavine.
Puno štetnih tvari u plastičnim vrećicama čaja
Drugi izvor mikro i nanoplastike su plastične vrećice čaja. Kuhanje plastične vrećice čaja na 95 stupnjeva Celzijevih može osloboditi značajne količine, kažu oni. Stoga je takve vrećice čaja bolje izbjegavati.
Preporuča se izbjegavanje plastičnih posuda za hranu: “Zagrijavanje hrane u plastičnim posudama — osobito u mikrovalnoj pećnici — može osloboditi velike količine mikro i nanoplastike”, upozorava Brandon Luu sa Sveučilišta u Torontu. Najbolja alternativa: posude od stakla ili nehrđajućeg čelika.
Konzervirana hrana može sadržavati tvari dobivene od plastike, poput bisfenola A (BPA). U jednoj studiji sudionici su pet uzastopnih dana dobivali juhu iz konzerve, nakon čega im se razina BPA u mokraći nekoliko puta povećala. Drugo američko istraživanje pokazalo je da visoko prerađena hrana sadrži znatno više mikroplastike od minimalno prerađene hrane.
No, spomenuti trojac u svemu tome vidi i pozitivan rezultat: “Jedan od aspekata rezultata koji najviše obećava je nepostojanje korelacije između starosti i nakupljanja mikroplastike.”
To sugerira “da tijelo, unatoč utjecajima iz okoliša, ima mehanizme za izlučivanje tih čestica kroz znoj, urin i izmet”. Postoje brojni dokazi iz staničnih kultura i studija na životinjama da plastične čestice mogu potaknuti upale, poremećaje imunološkog sustava, metaboličke poremećaje, abnormalni razvoj organa i rak, dodaju istraživači.
