Teško je reći što se točno dogodilo, jer takvih informacija još nemamo no očito je došlo do "black out " domino efekta. S jedne je točke krenulo preopterećenje, i izbacilo dalekovod, pa se opterećenje onda prebacilo na druge vodove, koji su počeli postepeno ispadati iz sustava, pojašnjava za 24 sata o kolapsu i nestanku struje prof. dr. sc. Željko Tomšić sa Zavoda za visoki napon i energetiku Fakulteta elektrotehnike i računarstva.
'Svi smo umreženi'
Profesor Tomšić je i nekadašnji član uprave HEP-a, kao i bivši pomoćnik ministra za energetiku i rudarstvo u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva.
- Svi smo umreženi, sve je to jedan, europski elektroenergetski sustav. Pitanje je sad otkud je preopterećenje krenulo, što je izvor. Jednako tako, problem je vraćanje u normalu, jer ako su svi potrošači i dalje uključeni, preopterećenje ostaje. Zato se nije lako vratiti. Svi koji su uzrokovali preopterećenje i dalje su uključeni, zato je potrebna neka koordinacija, da se zamoli potrošače da se isključe kako bi se stanje normaliziralo, napominje profesor, dodajući kako ne pamti ovakvo nešto.
Na pitanje koliko bi normalizacija stanja mogla potrajati, kaže da je to teško predvidjeti. Sreća je, kaže, što Dalmacija ima alternativnih izvora energije - vjetroelektrane, fotonapone. Upitan je li preveliko korištenje klima-uređaja dovelo do kolapsa, kaže kako je to vjerojatni uzrok. Ali, ako preopterećenje i dalje ostane kakvo je bilo, povratak struje će biti zahtjevan, kaže stručnjak.
Prof.dr.sc. Davor Škrlec sa istog zavoda kaže kako je problem do nas došao nakon BiH, u kojoj je pak struja nestala nakon problema u Crnoj Gori.
- Dalmacija je vjerojatno pala zbog problema u trafostanici 400 kV Konjsko, napominje stručnjak.
'Nismo izolirani, nitko nije'
I drugi nam stručnjaci objašnjavaju kako je Hrvatska dio velikog, umreženog sustava, nismo izolirani, nitko nije.
- Sad se struja vuče sa sjevera na jug, i usput broje dijelovi sustava koji su izbačeni - dalekovodi, trafostanice... Zamislite situaciju kao kuću sa četiri zida, sa kojih se napaja nešto u sredini. Kad jedan zid padne, tri ostala preuzimaju opterećenje, ali ako padne i drugi, dolazi do kolapsa, kažu i ostali stručnjaci s kojima smo razgovarali. Pitanje je, kažu neki od njih, koliko su elektro-prijenosni sustavi - magistralni dalekovodi, u susjednim zemljama južno od nas modernizirani, odnosno koliko su prilagodljivi bitno većoj potrošnji električne energije.
Dio stručnjaka nam dodatno kaže kako se već duže vrijeme govori o tome kako se prijenosni i distribucijski sustav nosi s većim udjelom obnovljivih izvora energije.
"Moralo bi se kompletno preurediti distribucijski sustav, što su velike investicije", kažu energetičari.
