Posljednjih desetljeća, a osobito u zadnjih nekoliko godina, Hrvatska se suočava s porastom broja invazivnih stranih štetnika i biljnih bolesti. Nisu to samo prijetnje za domaću poljoprivredu, nego i za bioraznolikost, šumske ekosustave i okoliš općenito.
Promjene klime, globalna trgovina sadnim materijalom i sve veći turistički i teretni promet omogućili su ulazak, širenje i učvršćivanje niza opasnih organizama koji nekada ovdje nisu postojali, piše Maslinar.
Neki od najopasnijih stranih štetnika i bolesti prisutnih u Hrvatskoj
Xylella fastidiosa
Iako još nije potvrđena u Hrvatskoj, ova bakterija izaziva veliku zabrinutost jer je već poharala maslinike u Italiji, Španjolskoj i Francuskoj. Prenose je različite vrste cikada, a zaraza dovodi do sušenja stabala, osobito maslina, vinove loze, badema i lavande.
Suzuki muha (Drosophila suzukii)
Ova mala muha azijskog podrijetla napada zrele plodove jagoda, malina, borovnica i trešanja. Za razliku od domaćih voćnih mušica koje biraju prezrelo voće, Suzuki napada i zdrave plodove, čineći ih neupotrebljivima. Prisustvo u kontinentalnoj i primorskoj Hrvatskoj bilježi se već nekoliko sezona zaredom.
Mramorna stjenica (Halyomorpha halys)
Izvorno iz Azije, ova stjenica postala je ozbiljan štetnik u vinogradima, voćnjacima i povrtnjacima. Osim izravne štete na plodovima, mramorna stjenica izaziva probleme i u kućanstvima jer ulazi u prostore tražeći zaklon za prezimljavanje.
Američki cvrčak (Scaphoideus titanus)
Prenositelj zlatne žutice vinove loze, jedne od najozbiljnijih bolesti vinove loze u Europi. Prvi put je u Hrvatskoj zabilježen početkom 2000-ih, a od tada se stalno širi, osobito u kontinentalnim vinogradarskim područjima. Bolest uzrokuje propadanje trsova i velike gospodarske štete.
Palmina pipa (Rhynchophorus ferrugineus)
Ova pipa porijeklom iz jugoistočne Azije desetkovala je ukrasne palme duž jadranske obale, osobito u Dalmaciji i Istri. Larve buše deblo palme iznutra, što rezultira njezinim sušenjem i padanjem.
Šimširov moljac (Cydalima perspectalis)
Došao je iz Azije i u kratkom vremenu potpuno poharao šimširove živice diljem zemlje. Prisutan je od Istre do Slavonije. Ovaj štetnik u samo jednoj sezoni može pojesti cijelu biljku do ogoljenja.
Topolova mrežasta stjenica (Corythucha ciliata)
Prisutan na javnim površinama, osobito uz rijeke. Iako nije izravno opasna za ljude ni poljoprivredu, uzrokuje neugledne promjene na lišću drveća i može utjecati na opće zdravlje šuma i urbanog zelenila.
Kako dolaze i zašto ostaju?
Ove vrste dolaze najčešće: putem sadnog materijala (sadnice, reznice, drveni materijali), s transportom robe (npr. u kontejnerima), u prtljazi turista
Klimatske promjene dodatno pogoduju njihovu preživljavanju jer zime više nisu dovoljno oštre da zaustave njihovu ekspanziju.
Što možemo učiniti?
Praćenje i rano otkrivanje ključni su za uspješnu kontrolu – sustavi poput crnih klopki, feromonskih mamaca i vizualnih pregleda redovito se provode, ali traže i angažman proizvođača.
Upotreba certificiranog sadnog materijala i izbjegavanje kupovine biljaka nepoznatog podrijetla važne su mjere prevencije.
Edukcija proizvođača i građana o simptomima i ponašanju štetnika može ubrzati dojavu i suzbijanje.
Novi broj časopisa Maslinar možete naručiti na sljedećem linku.
