Puno se prašine posljednjih tjedana diže oko sjevernih padina Mosora, ali doslovno.
Naime, na području Općine Dugopolje, u Zamosorju, izvode se radovi kojima se planira urediti postojeća pješačka staza, koja počinje u zaseoku Doždori, a koja se odavno koristi za uspon sa sjeverne strane Mosora.
“Vidio sam kabel za aktivaciju dinamita”
Radovi su izazvali poseban interes planinarske zajednice, koja je zabrinuta zbog korištenja eksplozivnih sredstava prilikom uređenja staze. Među planinarima se osobito proširio status Marka Kovača, poznatog planinara, koji je upozorio da je tijekom uspona čuo detonacije dinamita, što je i osobno vidio dok je prolazio kraj radnika.
– Vidio sam kabel za aktivaciju dinamita. U povratku po mraku smo naišli na mini kamenolom koji onemogućava normalno kretanje na postojećoj stazi – napisao je između ostalog.
Kovač upozorava da se korištenje dinamita ne spominje u projektnoj dokumentaciji te vjeruje da bi izvođač radova trebao dobiti dozvolu za takve radove područja Nature 2000.
– Realno me zanima hoće li dinamitom razbiti sve stijene do skloništa Ljubljan ili samo trećinu staze, pošto se na tom dijelu nalazi par vikendica u vlasništvu lokalnih ljudi. Mislim da je detonacija srušila postojeći suhozid/podzid jedne terase. Baš me zanima hoće li je popraviti i kako – pita se.
Reagirao je i bivši predsjednik planinarskog društva Mosor Denis Vranješ, koji je zahvat nazvao “poučnom stazom za konjske karavane i kvadove”. Vranješ je upozorio da su 1979. u Duđerijinoj jami, koja se nalazi na ovom području, pronađene čovječje ribice i endemski vodozemac podzemlja Dinarskog gorja.
Proteus anguinus, jedini kralješnjak prilagođen životu u podzemlju, endem je i najveća podzemna vodena životinja dinarskog krša. U tami podzemlja, bez prirodnog neprijatelja, doživi i sedamdeset godina.
U biti ima jednog prirodnog neprijatelja, najstrašnijeg od svih – pohlepnog čovjeka!
– S pravom se pitamo kako će miniranje i budući, u medijima najavljeni, promet kvadovima iznad njihovog doma utjecati na budućnost ovog endema na Mosoru – zapitao se Vranješ.
Velika razlika sjeverne i južne strane Mosora
Inače, izumiranjem starog načina života i zapuštanjem stočarstva u naseljima općine Dugopolje, tako se zapustila i staza koja je sada velikim dijelom neprohodna i zarasla šipražjem, dračom i grmljem. Stazu koristi velik broj iskusnih planinara, ali i oni manje iskusni. Naravno, prema mosorskim vrhovima šeta i lokalno stanovništvo, a posebno za njih je opasno stanje u kojem se nalazi sadašnja staza koja vodi prema Ljubljanu. Nadalje, sjeverna strana Mosora se bitno razlikuje od one južne te nema nijednu uređenu planinarsku stazu.
Zbog svega ovoga Općina Dugopolje je odlučila krenuti u već spomenuti projekt. Uspjeli su ishoditi sve potrebne dozvole te su radovi započeli. Područje Mosora se nalazi u Natura 2000 mreži, a to je najveća koordinirana mreža područja očuvanja prirode u svijetu.
“Namjera nam je od početka bila napraviti stazu koja bi bila uređena i koja bi bila prikladna za sve one koji idu na Mosor”
Kontaktirali smo Pericu Bosančića, dugopoljskog načelnika, koji je spremno pristao porazgovarati s nama o ovoj tematici.
– Do sada je tek nekolicina stanovnika općine Dugopolje izrazila nezadovoljstvo sa ovim projektom sanacije i uređenja staze. Iako se radi o postojećoj stazi koja se dosta često i koristi, to je staza koja je takva da i čovjek i životinja moraju birati gdje će ugaziti da se ne ozljede. To ne znači da ona ne može biti bolja za mještane, planinare i rekreativce. Našli smo se u situaciji da se najviše pobunila skupina ljudi koja se aktivno bavi planinarenjem i da su vješti u tome. Snalaze se po Mosoru kao po vlastitom dnevnom boravku, ali velik dio planinara nije toliko vješt. Namjera nam je od početka bila napraviti stazu koja bi bila uređena i koja bi bila prikladna za sve one koji idu na Mosor. Sada se neće morati skakati s kamena na kamen, nego će to biti uistinu lijepa staza – rekao nam je Bosančić na početku razgovora.
Istaknuo je da su za izvođenje radova dobili sve potrebne dozvole.
– Projekt je prošao na dva natječaja, na natječaju u sklopu mjere 8.5.2. Ministarstva poljoprivrede i na natječaju Ministarstva turizma. Dobili smo i suglasnost da nema značajan utjecaj na ekološku mrežu, a jedino ograničenje koje nam je postavljeno je bilo da se može raditi samo od 15. kolovoza do 15. ožujka. Znači, van razdoblja gniježđenja ptica. Mosor je područje Natura 2000 mreže, od posebnog interesa za zaštitu ugroženih ptičjih vrsta.
Predviđeno je da će se staza rekonstruirati što ručno, što strojevima, te da će se stijene usitniti i da će se tim materijalom staza isplanirati, da bude lakša za savladati. Ja sam u svojim izjavama govorio da s obzirom na gotovo 30 kuća za odmor u Dugopolju, ova staza predstavlja dodatan rekreacijski sadržaj i za goste koji kod nas borave. Nadalje, veliki broj mladih Dugopoljaca se aktivno počelo baviti držanjem i uzgojem konja – i tu vidim sinergijski učinak razvoja ovakvog projekta. Konjska karavana do vrha Mosora meni sasvim dobro zvuči. Koliko je god je planinarstvo i meni drago, znam da postoje i ljudi koji imaju kuće za odmor i nemam apsolutno ništa protiv da iskoriste stazu kao ponudu svojim gostima. Što se tiče kvadova na ovoj stazi tijekom radova se pokazalo da to je praktički neizvedivo jer je staza ipak dosta strma i nije prikladna za takve aktivnosti – opisao nam je.
“Dovoditi u pitanje Đuderinu jamu, čovječju ribicu i izvor Jadra je stvarno neozbiljno”
Radovi će biti prolongirani zbog već svima poznate situacije. Ako se ne dovrše do 15. ožujka, kaže Bosančić, u dogovoru sa Županijom će biti dogovoren nastavak radova. Osvrnuo se i na prozivke da se koristi dinamit.
– Prvo se dovodio u pitanje projekt i imamo li dozvole. Kada smo pokazali da imamo, sada se u pitanje dovodi tehnika usitnjavanja stijena, gdje se koristi eksploziv. Lokalizirano korištenje eksploziva za rastresanje kamenja koje je na stazi je legitimna tehnologija izvođenja zemljanih radova. Radi se o nabojima koji se mjere u dekagramima, i govoriti o njihovom utjecaju na objekte koji su kilometar i više daleko je u najmanju ruku smiješno. Ne postoji suštinski bitna razlika od rada pneumatskog čekića na mini bageru, osim što će bager satima lupati, a eksplozija traje djelić sekunde – kazao nam je.
Istaknuo je ponovno važnost projekta. Njime će, prema njegovim riječima, svi profitirati.
– Hrvatska je puna uređenih planinarskih staza, a sjeverna strana Mosora nema nijednu uređenu stazu. Južna strana ima uređene staze, a nama je želja i da sjeverna strana dobije svoju stazu koji će rado koristiti i oni manje vješti planinari i rekreativci. Pružila nam se prilika da iskoristimo europska sredstva da napravimo uređenu stazu, koja će biti tehničke zahtjevnosti T1 i koja će biti na ponos svima nama – poručio je Bosančić.
Na kraju je uputio poruku.
– Moja poruka je da ovdje radimo dobru stvar, da se radi o postojećoj stazi, sa svojom katastarskom česticom . Nakon zahvata će staza biti uređena i sigurna za rekreativce. I dalje će to biti pješački put i planinarska staza. Ako je ovo devastacija onda je bez sumnje devastacija i Premužićeva staza te svaka ljudska intervencija u planini, intervencija kojih sa južne strane Mosora ima veliki broj i koje se rado i često koriste i nitko ih ne dovodi u pitanje – zaključio je Bosančić.
Korist će imati i dugopoljski turizam
Od svega ovoga bi trebao profitirati i dugopoljski turizam. U to ne dvoji Tomislav Balić, direktor Turističke zajednice.
– Konačan cilj je da Ljubljan i drugi mosorski vrhovi budu dostupniji za izletnike, turiste i domaće goste. Sigurnost u planinama je jedan od najvažnijih aspekata ovog zahvata i nadam se da će dio do Ljubljana biti primjeren. Na sjevernoj strani Mosora postoje četiri glavne planinarske staze koje idu prema vrhovima. Dugoročan plan je urediti sve te četiri vertikale, no ne moraju sve biti iste najniže tehničke zahtjevnosti. Mišljenja planinara i planinarskih društava će poslužiti da vidimo koje su uistinu potrebe izletnika i svih koji se penju na Mosor. Moramo zadovoljiti i potrebe lokalnih stanovnika, koji po Mosoru imaju i privatne kućice i skloništa, a sutra se tu netko može baviti i stočarstvom – kazao nam je Balić.
