Višednevno razdoblje puhanja bure u Dalmaciji se nastavilo i tijekom utorka. Točnije, u prvom dijelu dana bilo je slabe do umjerene bure, a vjetar je kasno popodne i navečer posvuda okrenuo na tramontanu koja je imala i olujne udare. Prema službenim podacima DHMZ-a, na splitskom Marjanu i u Makarskoj izmjereni su olujni udari do 94 km/h.
Ipak, za razliku od prethodnih dana, utorak je donio drastično zatopljenje. Još proteklog vikenda temperature su skoro u cijeloj Dalmaciji povremeno padale ispod nule, a u utorak je posvuda bilo iznad 15 stupnjeva, ponegdje čak i proljetnih 20°C, kao u Kaštel Štafiliću i na Čiovu. O tome koliko je zatoplilo još bolje govori podatak da je večeras u Splitu izmjereno visokih 18 stupnjeva.
Bura je najpoznatija po svom rashladnom učinku, kako je onda moguće da puše uz tako visoke temperature zraka? To je jer aktualna bura ima izražena fenska obilježja i dodatno zagrijava zrak, odnosno sprječava noćno ohlađivanje tla.
Kako nastaje fenska bura?
Za razumjeti mehanizam nastanka fenskog vjetra potrebno je objasniti osnovne zakone fizike na primjeru vertikalnog kretanja vjetra. Zrak koji se uzdiže hladi se za 1°C svakih 100m. Zbog hlađenja zraka na određenoj nadmorskoj visini dolazi do kondenzacije vodene pare (nastanak oblaka i oborine).
Tim procesom oslobađa se latentna toplina, pa se daljnjim uzdizanjem zrak hladi po znatno sporijoj stopi od 0,6°C svakih 100m. Obrnut je proces kada se zrak spušta. Zamislimo čest zraka koja se spušta niz padinu. Tlak zraka (pritisak) viši je u podnožju planine nego na njenom vrhu. Spuštajuća se čest zraka tako kreće iz područja nižeg u područje višeg tlaka, te se zbog toga sabija.
To rezultira povišenjem njene temperature i njenim isušivanjem. Ukratko, svaki vjetar koji se spušta niz planinu zagrijava se i isušuje.