Nekad rezerviran za bodybuildere i sprintere, kreatin se danas promovira kao sve — od sredstva za poboljšanje rada mozga do dodatka važnog za zdravo starenje. No, trebamo li ga svi uzimati? Ne baš.
„Postoje zaista snažni dokazi da je kreatin učinkovit”, kaže Bethan Crouse, sportska nutricionistica sa Sveučilišta Loughborough. „Iz sportske perspektive, to je vjerojatno jedan od najbolje istraženih dodataka prehrani kada je riječ o stvarnom utjecaju na performanse.”
Kreatin pomaže tijelu da učinkovitije proizvodi energiju tijekom kratkih i intenzivnih aktivnosti. To čini tako što podržava stvaranje adenozin trifosfata (ATP), svojevrsne „energetske valute” organizma. Rezultat? Poboljšanje maksimalne snage i veća sposobnost održavanja ponavljanih visokointenzivnih napora, poput sprint intervala, piše The Guardian.
No posljednjih godina pozornost se proširila i izvan teretane. Rana istraživanja sugeriraju da bi kreatin mogao imati ulogu u kognitivnim funkcijama, a neke studije upućuju i na moguću zaštitu od kognitivnog propadanja.
„Nekoliko većih studija dovelo je tu temu u fokus”, kaže Crouse. „S obzirom na starenje populacije, postoji interes za sve što bi moglo podržati zdravlje mozga.”
Ipak, iako obećavajuća, istraživanja o kognitivnim koristima kreatina još su u razvoju, upozorava ona.
„Mislim da je tvrdnja ‘svatko bi trebao uzimati kreatin’ ipak korak predaleko u ovoj fazi”, kaže. „Ako se ozbiljno bavite sportom ili ste već riješili osnove prehrane i želite dodatno poboljšati performanse, onda svakako vrijedi razmisliti o njemu. No za opću populaciju to nije nužnost.”
Djelomično i zato što postoje provjereniji — i jeftiniji — načini za podršku fizičkom i kognitivnom zdravlju. Masna riba poput lososa i skuše dosljedno se povezuje s boljim zdravljem mozga, kao i biljni izvori poput lanenih i chia sjemenki. Za većinu ljudi kreatin je dodatna opcija, a ne nešto neophodno, prenosi N1.
