Nutricionisti se slažu da isti doručak iz dana u dan može biti i dobar i loš, ovisno o tome što zapravo jedemo i koliko je obrok raznolik u sitnim detaljima. Ako svako jutro posežemo za dobro izbalansiranom kombinacijom ugljikohidrata, proteina, zdravih masti i vlakana, primjerice zobene pahuljice s voćem i orašastim plodovima, grčki jogurt s integralnim žitaricama ili jaja s povrćem i malo kvalitetnog kruha, takva rutina može olakšati život i stabilizirati energiju tijekom dana.
Standardizirani doručak smanjuje broj odluka koje moramo donijeti ujutro, pomaže da se ne bacimo na prvu nezdravu opciju i olakšava planiranje kupovine, što je mnogima ključ da uopće ostanu dosljedni zdravim navikama.
Međutim, problem nastaje kad 'isti doručak' znači i stalno isti nutritivni profil – recimo, bijelo pecivo s namazom i zaslađena kava. Takva jednoličnost može dugoročno dovesti do manjka određenih vitamina, minerala ili vlakana, ali i do osjećaja zasićenja hranom, pa kasnije tijekom dana češće posežemo za grickalicama.
Stručnjaci zato preporučuju kompromis: zadržati okvir koji nam odgovara (topao obrok, smoothie, sendvič…), ali unutar njega mijenjati sastojke - drugo voće, druge žitarice, drukčije izvore proteina ili masnoća. Tako doručak ostaje prepoznatljiv i praktičan, ali organizam ipak dobiva širi spektar hranjivih tvari.
Stvaranje zdrave navike
Važno je i osluškivati vlastito tijelo. Ako vas vaš standardni doručak drži sitima nekoliko sati, nemate oscilacije šećera u krvi (nagli pad energije i žudnju za slatkim) i općenito se osjećate dobro, nema razloga da ga mijenjate samo zato što je 'uvijek isti'. No čim primijetite da ste umorni, napuhani ili stalno gladni ubrzo nakon doručka, znak je da treba prilagoditi sastav - dodati više proteina, zamijeniti rafinirane ugljikohidrate cjelovitima ili ubaciti više vlakana. Drugim riječima, nije presudno ponavljamo li isti obrok, nego je li taj obrok pametno složen i reagiramo li na signale koje nam tijelo šalje, prenosi tportal.
