U petak ujutro pred zgradom splitske Gradske uprave okupilo se nekoliko stotina građana Splita i okolnih mjesta kako bi izrazili nezadovoljstvo zbog dolaska talijanskog broda "Moby Drea" u škversku luku. Naime, riječ je o brodu za koji se sumnja da sadrži azbestne panele, a koji je u luku uplovio dan ranije, nešto prije podneva. Prosvjednici traže da brod hitno napusti Split.
Okupljeni su nosili transparente s porukama poput: "Brod Split 91-e, Brodosplit 25-e", "Vranjic & Split zajedno u azbestu", "Nama rak – Debeljaku profit", "Turci su pametniji od Hrvata", "Debeljak truje našu djecu" i "Ako ne znaš šta je azbest, neka ti kaže Vranjic". Na prosvjedu su bili prisutni i članovi Građanske inicijative Mjesto koje hoće živjeti, Vranjic, uz podršku brojnih aktivista iz drugih dijelova grada.
Što je to azbest?
Azbest je skupni naziv za skupinu prirodnih minerala koji se nalaze u obliku dugih, tankih vlakana. Zbog svojih izuzetnih svojstava otpornosti na toplinu, vatru, kemikalije i habanje, azbest se desetljećima koristio u građevinarstvu, brodogradnji i industriji. Nalazimo ga u starim krovovima, cijevima, izolacijama, kočnicama, bojama i raznim drugim građevinskim materijalima.
Iako je u prošlosti smatran "čudesnim materijalom", danas je azbest sinonim za opasnost po zdravlje. Problem leži u njegovim vlaknima, koja se lako raspadaju i zadržavaju u zraku. Kada ih ljudi udahnu, ona mogu ostati u plućima godinama, pa i desetljećima, bez simptoma, a s vremenom uzrokovati ozbiljne bolesti poput azbestoze (ožiljavanja plućnog tkiva), raka pluća i posebno opasnog mezotelioma zloćudnog tumora pleure ili potrbušnice.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorava da ne postoji sigurna razina izloženosti azbestu. Upravo zato je njegova uporaba danas zabranjena u većini razvijenih zemalja, uključujući i Europsku uniju. U Hrvatskoj je uporaba azbesta zabranjena od 2006. godine, ali i dalje postoji veliki broj starih objekata i brodova u kojima su materijali s azbestom prisutni.
Poseban izazov predstavlja njegovo uklanjanje. Naime, riječ je o postupku koji mora biti strogo kontroliran, s posebnim zaštitnim mjerama, kako ne bi došlo do širenja opasnih čestica u okoliš.
Zbog svega navedenog, azbest danas više nije pitanje industrijskog napretka, već javnog zdravlja i ekološke odgovornosti. U trenutku kad se takvi materijali ponovno pojavljuju u javnom prostoru, primjerice, dolaskom brodova koji sadrže azbest, javnost s pravom postavlja pitanje: tko će preuzeti odgovornost i zaštititi zdravlje građana?
U Brodosplitu započela početna faza ispitivanja zraka prije početka radova
VIDEO Radovi idu punom parom, evo snimke broda s azbestom u splitskom škveru
