Boris Vujčić, guverner HNB-a u emisiji Otvoreno rekao je da euro znači da će kamatne stope rasti, ali manje nego što bi rasle da ne ulazimo u eurozonu.
- Ako usporedimo kamatne stope na stambene kredite u Hrvatskoj sa zemljama EU-a koje ne ulaze u eurozonu - Mađarska, Češka, Poljska, tamo su kamatne stope značajno porasle, nalaze se između 7 - 11 posto, dok su u RH 3,5 posto, rekao je.
Brojni benefiti ulaska u eurozonu
Ministar financija Marko Primorac rekao je da su brojni benefiti ulaska u eurozonu.
- Ulaskom u eurozonu doći će do eliminacije valutnih rizika. Bitno je naglasiti da je većina našeg javnog duga, preko 70 posto, bilo denominirano u euro. Prihvaćanjem eura taj valutni rizik bit će otklonjen. Kreditni rizik, svi instrumenti zaduživanja bit će niži i to će se posljedično odraziti i na troškove zaduživanja svih subjekata u državi, istaknuo je.
Sindikalist Vilim Ribić rekao je kako je ponosan što je građanin Europe jer je to, kako je rekao, zajednica naroda koja je na najvišem civilizacijskom nivou na ovoj planeti.
- Ako je nešto najbolje ne znači da je savršeno. Nakon ulaska u EU imao sam priliku i čast da budem član europskog gospodarskog socijalnog vijeća i radeći u tom tijelu uočio sam koliko puno stvari nije završeno i koliko je puno stvari na staklenim nogama. Jedna od najnesigurnijih stvari je eurozona. To je poluizgrađena kuća koja nema izgrađene institucije za pomoć državama kada upadnu u krizu, rekao je.
- Eurozona ovakva kakva je bez osiguranja bankarskih depozita, bez većeg proračuna, bez političke unije, bez fiskane i kapitalne unije..., svi ti elementi nedostaju da bi EU mogla uskočiti onim zemljama kada upadnu u krizu. U vrijeme financijske krize od 2008.-2015. najbolje se vidjelo na primjerima Finske koja je imala probleme sa izvozom, Irske, Grčke, Portugala, Španjolske - EK-a i EU-a nije bilo nigdje kada su se navedene zemlje suočavale sa zastrašujućim padom zapošljavanja. Kod nas je ta situacija i više pogoršana jer imamo efekt useljavanja, istaknuo je.
Guverner Vujčić rekao je da će građani moći cijelu 2023. godinu mijenjati kune u eure u financijskim institucijama, a nakon toga u HNB-u.
- Novčanice ćete moći mijenjati zauvijek, a kovanice samo sljedeće tri godine.
Na pitanje što će biti s kunama, rekao je kako je to bio veliki logistički problem.
- Mi skupljamo kovanice i imat ćemo oko 1.1 milijardu kovanica, što je težina 124 zagrebačka tramvaja. Morali smo pronaći mjesto gdje ćemo ih pohraniti jer ne postoji sef u koji se može pospremiti 124 zagrebačka tramvaja, pa smo u dogovoru s vojskom izgradili objekt na području vojarne gdje će se čuvati te kovanice tri godine, a onda ćemo ih prodati kao sirovinu, rekao je Vujčić.
