Temperature su nam posljednjih dana iznad 30 stupnjeva, a iako još nismo zagazili u srpanj – toplinski val već smo doživjeli. Nije lako u najgore doba dana boraviti na suncu, a nije ni preporučljivo. Najranjivije su skupine mala djeca, kronični bolesnici te osobe starije životne dobi.
Dr. Inga Vučica s odjela za gerontologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije pojasnila nam je na što bi osobe starije životne dobi trebale pripaziti. Savjeti su primjenjivi i na sve ostale skupine ljudi.
"Starije osobe, uz sve svoje zdravstvene probleme koje imaju zaista moraju paziti da se ne izlažu vrućinama, jer je prirodno da s godinama mehanizmi znojenja nisu više efikasni kao kod mlađih osoba", kazala nam je dr. Vučica.
Skloniti se od 11 do 17 sati
Najvažnije je izbjegavati jako sunce, dakle skloniti se u vremenu od 11 do 17 sati.
"U prvom redu, posebno stariji, moraju planirati neke aktivnosti s obzirom na vrućinu, znamo da su od 11 do 17 izuzetne vrućine i bilo bi najbolje da tko ne mora, da se ne izlaže, da se sve ono što je fizički zahtjevnije, obavi ujutro i navečer. Posebno se to odnosi na starije kronični bolesnike, oboljele od kardiovaskularnih, respiratornih bolesti, dijabetesa, zatajenja bubrega. I inače za sve osobe starije životne dobi bilo bi dobro da izbjegavaju vrijeme kada je najveća vrućina", kazala nam je sugovornica.
Važno je nositi laganu odjeću, piti dovoljno tekućine,...
"Bitno je u vrijeme izlaska iz kuće nositi laganu odjeću, od prirodnih materijala, koja dozvoljava otpuštanje topline iz tijela, jer ako netko stavi sintetiku na sebe onda će ga to još više zagrijati. Bitno je da je odjeća od prirodnih materijala, svijetlih boja i da se glava zaštiti šeširom, maramom ili kapom. Ono na što bih ja posebno ukazala, ne smije se čekati da se razvije osjećaj žeđi jer to znači da je osoba duboko dehidrirana. Treba steći naviku tijekom dana piti često i pomalo, ne mora to biti odmah pola litre tekućine, ali da je češće i manje količine.
Neke su preporuke za starije osobe negdje dvije litre dnevno. U to su uključene juhe koje pojedemo, čajevi, voda. Prednost treba dati laganoj hrani i negaziranim pićima, gazirano nije preporučljivo. Ono što je bitno naglasiti je da mi znojenjem gubimo soli i da nam ne bi u organizmu nastupilo stanje disbalansa, elektrolita, bitno je da nadoknađujemo i soli. Ukoliko dođe do disbalansa elektrolita, u opasnosti smo od razvoja toplinskih grčeva", kazala nam je liječnica.
Evo što izbjegavati
Kako nam je kazala sugovornica, ukoliko osobe pate od povišenog krvnog tlaka, trebalo bi ga učestalije kontrolirati. Također treba izbjegavati tešku hranu, alkohol i kavu. Nije dobro piti ni prehladna pića jer se mogu javiti i želučani grčevi.
Starija osoba obavezno mora uvijek uz sebe imati svoje osnovne podatke: ime i prezime, godina rođenja, adresa stanovanja i broj telefona kontakt osobe kojoj se može javiti u slučaju potrebe.
Članovi obitelji, prijatelji, susjedi, znanci, članovi udruga u skrbi za starije nužno moraju u vrijeme vrućih ljetnih mjeseci učestalije kontaktirati stariju osobu, a u slučajevima njezine slabije funkcionalne sposobnosti čak i svakodnevno po nekoliko puta.
Opasnosti pregrijavanja tijela osobito su izražene kod starijih osoba, čiji je organizam već oslabljen brojnim bolestima. Naime, fizičke promjene metabolizma koje nastaju s godinama nepovoljno utječu na mehanizam regulacije tjelesne temperature.
Zdravstveni problemi koji povećavaju rizik od hipertermije:
- Srčani i cirkulacijski problemi
- Oslabljen rad žlijezda znojnica je dio fiziološkog procesa starenja
- Kardiovaskularne bolesti, bolesti pluća i bubrega, šećerna bolest, bolesna stanja koja dodatno oslabljuju organizam ili rezultiraju povišenjem tjelesne temperature
- Osobe na terapiji diureticima, sedativima, anksioliticima, lijekovima za srčane bolesti i povišeni krvni tlak
- Debljina
- Pijenje alkoholnih pića i velikih količina kave koja djeluje dehidrirajuće
