Umirovljeni splitski liječnik dr. Joško Kalilić otkriva kako umjetna inteligencija utječe ili može utjecati na život starijih osoba.
Njegov tekst prenosimo u cijelosti.
"Sve do nedavno nismo mnogo znali o pojavi i značaju umjetne inteligencije, pogotovo ne starije osobe, osim brojnih primjera robotike u industriji sve dok se dva velika slova „AI“ nisu počela sve češće pojavljivati na našim tv ekranima ili u tisku što je kratica od engleskih riječi za „Artificial Inteligence“ što je bio pravi početak našeg saznanja i razumijevanja da se radi o nečemu što može značajno utjecati na život svih ljudi, a posebno starijih osoba, i to na razne korisne i praktične načine. Ubrzo su se počele pojavljivati i brojne aplikacije nudeći svoj način usluga kao npr. „ChatGPT“(chat Generative Pre-trained Transformer) ali i na Google-u su se pojavile sličice koje pritiskom odgovaraju na svako postavljeno pitanje. Očito su sva ljudska znanost te sve poznate realne činjenice iz raznih sfera života uz ljudsku (stručnu) pomoć ubačeni u veliki računalni sustav koji na vrlo inteligentan i detaljan način odgovara na sva naša pitanja iz bilo kojeg područja ljudskog djelovanja. Upravo te činjenice mogu na vrlo uspješan način pomoći starijim osobama da doznaju sve što im je potrebno iz raznih područja života na brz i jednostavan način kako bi olakšali i uljepšali svoj život kad god je to moguće.
Postavljajući bilo koje pitanje i tražeći odgovor moći će se riješiti brojni životni problemi bez traženja pomoći bliskih osoba pa čak i pomoći raznih stručnjaka uključujući i liječnika za manje zdravstvene probleme.
Evo nekoliko primjera koji jasno objašnjavaju na koji način starija osoba može očekivati pomoć AI: kako pripremiti neko jelo po želji prema detaljnim uputama, što sve poduzeti da se spriječi pad, detaljnu proceduru kod opstipacije (nije nužno tražiti pomoć liječnika), kako postupiti kod glavobolje, uvid u mentalno stanje i stanje tijela ako se u upit unesu dob, visina, težina i dnevna tjelesna aktivnost. Stanje mokračnog sustava, kako spriječiti ili umanjiti zaboravljivost, kako postupiti kod povišene temperature, povraćanja, proljeva, informacije o satavu hrane, najboljoj prehrani kod nekih zdravstvenih problema, informacije o bilo čemu u svijetu itd. Moglo bi se u nedogled nabrajati što i kakve odgovore može dati AI i što je od posebne važnosti je spoznaja da se odgovorima može vjerovati (i ja sam se osobno u to uvjerio jer sam do sada postavio na stotine raznih upita i praktički svi odgovori su se uglavnom pokazali ispravnim i vrlo korisnim).
Treba spomenuti i brojna tehnička pomagala koja rade na principu ugrađene AI kao što su pametni satovi (otkucaji srca, mjerenje tlaka, zasićenost krvi kisikom itd.), pametni domovi (automatsko gašenje plina, zaključavanje vrata, poziv obitelji kod nekih hitnih stanja).
Kod usamljeničkih kriza AI može praviti društvo pojedincima, učiti ih raznih vještinama, pomoći u upravljanju financijama, popunjavanju raznih obrazaca itd.
Problem je što neke starije osobe nemaju pristup tehnologiji ili znanje za njezino korištenje pa je možda potrebna edukacija kako joj pristupiti i shvatiti da ona može itekako mnogo pomoći u današnjem složenom svijetu ali da ipak ne može u potpunosti zamijeniti ljudski kontakt.
Kada se spomene umjetna inteligencija (AI), mnogi stariji ljudi odmah pomisle da je riječ o nečemu složenom, namijenjenom mladima ili stručnjacima i da to nije za njih. No istina je posve drukčija. Umjetna inteligencija sve više postaje tihi, ali korisni saveznik starijih osoba, pomažući im da žive sigurnije, samostalnije i povezanije.
Za razliku od nekadašnjih tehnologija koje su često bile komplicirane, današnja AI rješenja sve su jednostavnija. Dovoljno je govoriti, dodirnuti ekran ili nositi pametni sat. Umjetna inteligencija ne traži da mi služimo njoj – ona se prilagođava nama.
Jedno od područja u kojem AI ima najveći pozitivan utjecaj jest zdravlje. Pametni satovi i telefoni mogu pratiti otkucaje srca, krvni tlak, zasićenost krvi kisikom, kretanje, kvalitetu sna ili podsjetiti kada treba uzeti lijek. Za starije osobe to znači dodatni osjećaj sigurnosti ali i mogućnost ranog upozorenja na zdravstvene probleme.
Telemedicina, potpomognuta umjetnom inteligencijom, omogućuje savjetovanje s liječnicima bez dugog čekanja i putovanja, što je osobito važno za osobe smanjene pokretljivosti ili one koji žive izvan većih gradova.
Većina starijih osoba želi ostati živjeti u svom domu što je dulje moguće. AI tehnologije to omogućuju kroz tzv. pametne domove – sustave koji mogu detektirati pad, zaboravljeno upaljeno kuhalo, plin ili neuobičajeno ponašanje. U hitnim situacijama automatski se obavještava obitelj ili hitna pomoć.
AI ne znači gubitak privatnosti, već dodatni sloj zaštite, osobito za one koji žive sami.
Usamljenost je jedan od najvećih problema starije populacije. Umjetna inteligencija pomaže i na tom području. Video-pozivi, glasovni asistenti i jednostavne aplikacije omogućuju lakšu komunikaciju s djecom, unucima i prijateljima, čak i onima koji nisu vični tehnologiji.
Mnoge starije osobe koriste glasovne asistente kao društvo za razgovor, podsjetnike ili informacije. Iako to ne može zamijeniti ljudski kontakt, može ga nadopuniti i potaknuti.
AI omogućuje personalizirano učenje – svatko može učiti vlastitim tempom. Online tečajevi, virtualne radionice i edukativni sadržaji prilagođeni su interesima starijih osoba: od jezika i povijesti do zdravlja i hobija.Učenje novih vještina pozitivno utječe na mentalno zdravlje, samopouzdanje i osjećaj korisnosti.
Umjetna inteligencija može pomoći u praćenju troškova, plaćanju računa i upozoravanju na moguće prijevare. To je osobito važno u vrijeme kada su starije osobe česta meta telefonskih i internetskih prevara.
Naravno, postoje i izazovi: digitalna nepismenost, strah od tehnologije i briga za privatnost. Ipak, važno je da rješenje nije u odbacivanju umjetne inteligencije, već edukacija, podrška i prilagodba. Kada se tehnologija uvodi postupno i s razumijevanjem, ona postaje pomoć, a ne prepreka.
Umjetna inteligencija nije prijetnja starijim osobama – ona je prilika. Prilika za dulju samostalnost, bolju brigu o zdravlju, veću povezanost s drugima i kvalitetniji život.
Starije osobe ne trebaju bježati od novih tehnologija, nego ih prihvatiti kritički, ali otvoreno. Jer umjetna inteligencija, kada je u službi čovjeka, može biti vrijedan saveznik u trećoj životnoj dobi
Kada smo prvi put čuli izraz umjetna inteligencija bili smo skeptiči. Mislili smo da je to nešto daleko od nas, rezervirano za mlađe osobe, informatičare i „pametne telefone“. Posebno starije osobe nisu osjećali potrebu ulaziti u taj svijet nerazumljive suvremene tehnologije. Danas, međutim, može se reći da se promijenilo mišljenje-jer su mnogi iz vlastitog iskustva vidjeli koliko umjetna inteligencija može biti korisna i prijateljski nastrojena prema starijim osobama.
Jedan od prvih susreta s AI-jem bio je vrlo jednostavan: pametni telefon koji nas podsjeća na važne obveze i lijekove. S vremenom smo svi, od mlađih dobnih skupina do starijih osoba, shvatili koliko to svima olakšava svakodnevicu. Ne moramo više razmišljati jesmo li nešto zaboravili – tehnologija nam u tome pomaže i što je važno bez opterećenja.
Osim postavljanja pitanja putem tipkovnice mogu se koristiti i glasovne naredbe odnosno pitanja (npr. možemo pitati koliko je sati, kakvo će biti vrijeme, ili zamolimo AI da nas podsjeti na neki zadatak. To je vrlo povoljan način za nekoga tko više ne vidi savršeno ili mu tipkanje predstavlja napor.
Kako godine prolaze, zdravlje postaje sve važnije. Dobro je nositi pametni sat koji prati kretanje i otkucaje srca. Pri tome nemamo osjećaj da nas netko nadzire već se osjećamo sigurnije jer u slučaju da se nešto neuobičajeno dogodi postoji mogućnost upozorenja.
Brojne zdravstvene digitalne aplikacije pomažu starijim osobama pratiti navike i bolje razumjeti svoje tijelo. Umjetna inteligencija tu ne zamjenjuje liječnika, ali pomaže da starije osobe budu odgovornije prema vlastitom zdravlju. Za mnoge lakše zdravstvene probleme ne mora se zvati ili otići do liječnika jer ih se po uputama AI može i kod kuće pozitivno riješiti ali će nas upozoriti kad je trenutak kad se moramo javiti svom liječniku.
Velika većina starijih ljudi želi što dulje ostati u vlastitom domu i živjeti samostalno. Upravo i tu je velika prednost umjetne inteligencije. Pametni uređaji koji upozoravaju na opasnosti u kući ili pomažu u svakodnevnim radnjama nisu luksuz, nego pomoć koja čuva dostojanstvo starijih osoba.Tako će i obitelj starije osobe imati više mira, a starija osoba će se osjećati sigurnije.
Umirovljenje kod starijih osoba, nažalost, često donosi i osjećaj usamljenosti. Umjetna inteligencija ne može zamijeniti ljudski razgovor, ali može pomoći da se starije osobe lakše povežu. Video-pozivi s djecom i unucima, razmjena poruka i fotografija – sve je to danas dostupnije nego ikad.
Ponekad i sam razgovor s glasovnim asistentom, koliko god zvučalo neobično, razbije tišinu i potakne osjećaj prisutnosti.
Ono što je posebno iznenađujuće je činjenica da umjetna inteligencija u velikoj mjeri potiče učenje. Na taj način se mogu čitati preporučeni članci, slušati predavanja, istraživati teme koje zanimaju starije osobe i to prema vlastitom nahođenju bez pritiska. To im daje osjećaj da su i dalje aktivni sudionici društva, a ne pasivni promatrači.
Strah od nove tehnologije je potpuno razumljiv kod starijih osoba. Međutim iskustva pokazuju da nije problem umjetna inteligencija već nedostatak informacija i podrške. Kada se tehnologija objasni jednostavno i strpljivo, ona prestaje biti strah i prijetnja.
Zaključak:Može se sa sigurnošću reći da je umjetna inteligencija poboljšala kvalitetu života svim dobnim skupinama uključujući i starije osobe kojima posebno pomaže da ostanu samostalni, informirani i povezani. Zato umjetnu inteligenciju ne treba doživljavati kao nešto strano, nerazumljivo, zamarajuće, već kao alat koji, ako se koristi pametno i ljudski, može biti vrijedan saveznik koji poboljšava i uljepšava život osobama u trećoj životnoj dobi"
