SPLITSKI EPIDEMIOLOG UPOZORAVA: “Ne bojte se propuha, čuvajte se virusa iz ustajalog zraka”

[KOLUMNA] "Mnogi izjavljuju da će se sada kad je epidemija jenjala cijepiti na jesen. Sasvim pogrešan pristup", kazuje dr. Smoljanović. Što je još istaknuo, pročitajte u nastavku

dr. Mladen Smoljanović

Piše: dr. Mladen Smoljanović, epidemiolog, nekadašnji šef splitskog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo.


Malo je reći da sam ljut. Moj um to ne može shvatiti. Zašto ljudi ponavljaju iste grješke. Ne da ne uče na grješkama drugih što bi bilo razborito, već uporno ponavljaju iste vlastite grješke. Dvaput plaćaju skupu školarinu. Košarkaškim rječnikom kazano ponavljaju velike, teške tehničke grješke iza kojih takvom igraču slijedi isključenje iz igre na duže razdoblje.

O čemu je riječ. Riječ je o koroni i borbi protiv pandemije.

Koliko smo potrošili riječi, tekstova napisali, svakodnevno ponavljali da je osnovna mjera borbe protiv pandemije cijepljenje. Sa svih razina i sa svih mjesta znanost i struka ističu da bez cijepljenja nećemo svladati pandemiju, nećemo se vratiti životu iz vremena prije korona virusa.

Pisao sam o tome koliku smo štetu imali što smo kroz razdoblje od siječnja do ožujaka ostali uskraćeni za neisporučene ugovorene doze cjepiva i kako se sve to odrazilo na pojavu tzv. trećeg epidemijskog vala ovog proljeća. Da smo imali cjepivo bila bi spriječena većina zaražavanja, izbjegnute brojne hospitalizacije i smrtni ishodi. Šteta je ogromna, nemjerljiva. Nije nam utjeha da su i druge zemlje bile zakinute kad smo svjedočili da su neke zemlje istovremeno raspolagale optimalnim količinama cjepiva.

Ipak pristigle veće količine cjepiva krajem ožujka, kroz travanj i svibanj i njihova uspješna primjena bitno su pomogle da se moglo prognozirati kako do kraja lipnja možemo postići kolektivni imunitet zajednice i bitno smanjiti stope zaražavanja koje jamče uspješnu turističku sezonu. Nije potrebno trošiti riječi koliko Hrvatskoj znači uspješna turistička sezona.


Međutim, nakon uspješnog cijepljenja kroz mjesec svibanj, u mjesecu lipnju odjednom osjetno pada zanimanje za cijepljenjem. Mnogi izjavljuju da će se sada kad je epidemija jenjala cijepiti na jesen. Sasvim pogrešan pristup. Osobna otpornost (imunitet) za jesen mora se postići u ljetu najmanje mjesec dana prije početka jeseni 21. rujna. Još i ranije treba se imunizirati prije početka nove školske godine kada učenici počinju pohađati nastavu i kada se većina vratila s godišnjih odmora  i počinje sezona jesenjih kiša. To znači da već u kolovozu moramo imati učinkovitu zaštitu od korone, a ona se postiže tek nakon najmanje mjesec dana od primljene prve doze cjepiva. Stoga sada već kroz srpanj treba se početi cijepiti prvom dozom. Pri tom treba imati na umu, a što britanski znanstvenici ističu, da tek potpuno cijepljenje s dvije doze cjepiva pruža 80%-tnu zaštitu od novog delta (indijskog) soja virusa. Taj soj virusa utvrđen je već u 20-ak europskih zemalja pa i Hrvatskoj. U Velikoj Britaniji i Rusiji povećanje zaražavanja delta sojem zamjetno je pojavom novog epidemijskog vala koji se ubrzano povećava.

Još jednu bitnu stvar trebamo imati na umu. Virusi korone šire se i ljeti. Doduše u manjem broju zbog dužeg boravka ljudi na otvorenom gdje je prirodno bitno smanjena mogućnost zaražavanja.



Nepovoljno iskustvo prošloga ljeta upozorava nas na urađene grješke. Stoga neka nas ovi grafikoni broja zaraženih koronom kroz ljeto 2020. podsjete što se dogodilo. Detalji su opisani u prethodnim kolumnama.

Značajno povećanje broja zaraženih koronom nastupa sredinom kolovoza 2020. godine. U tom mjesecu broj zaraženih korona virusom bio je veći nego ukupno od pojave prvooboljelih 18. ožujka do 31. srpnja 2020. U kolovozu je zabilježeno 1.606 zaraženih što je dvostruko više od 874 zaraženih kroz  prethodna 4 i pol mjeseca.

Iz ovog grafikona jasno se razabire da smo u lipnju 2020. imali prosječno dnevno 1,4 zaražena virusima korone. Sada 2021. imamo približno deset dnevno zaraženih. To znači da u ljetnu sezonu ulazimo s većim brojem nositelja virusa koji će predstavljati stalnu opasnost mogućeg ponovnog epidemijskog širenja.

Posljednji sedmodnevni prosjek dnevno zaraženih koronom 28. lipnja 2021. je pet zaraženih.

Obzirom na sve nepovoljnosti ovog proljeća to je zavidan rezultat koji nam je omogućio da kao županija prema uvjetima Europskog CDC-a budemo u zelenom području kao područje niskog rizika za zaražavanje koronom. Međutim, kako se vidi na prethodnom grafikonu iz 2020. godine bilo je puno dana s nijednim zaraženim u svibnju, lipnju i srpnju da bi polovicom kolovoza uslijedila epidemijska pojavnost. Epidemijski val bio je četiri puta  veći nego u travnju mjesecu. To je bio razlog naprasnog prekida turističke sezone 2020. godine.

Lijepo je znati da je sada cijela Hrvatska prema 14-dnevnom prosjeku zaraženih korona virusima u zelenoj zoni visoke sigurnosti s vrlo malim rizikom za zaražavanje koronom. U zelenu zonu prema ECDC-u ulaze područja koja kroz 14 dana imaju manje od 50 zaraženih korona virusom na 100.000 stanovnika.

Prema podacima s portala Vlade Republike Hrvatske  urađen je dijagram 14-dnevnih prosječnih stopa zaraženosti korona virusima po regijama Hrvatske od 14. do 27. lipnja 2021. i Hrvatskoj ukupno. 

Razvidno je da su cijela Hrvatska, Dalmacija, Sjeverni Jadran i Sjeverna Hrvatska 14. lipnja imali 14-dnevne stope veće od 50/100.000. Rekorder je bila Sj. Hrvatska zbog najvećih stopa zaraženosti u proljetnom epidemijskom valu u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji kao i samom Gradu Zagrebu.

Sjeverni Jadran zbog visoke zaraženosti u Primorsko-goranskoj županiji bila je regija iznad prosjeka Hrvatske dok su regije Zapadne i Istočne Slavonije jedine imale prosjek ispod 50/100.000.

U nedjelju 27. lipnja na kraju posljednjeg tjedna mjeseca lipnja cijela Hrvatska i sve regije osim Dalmacije imale su 14-dnevnu stopu ispod 50/100.000.

Zašto je Dalmacija suprotno njenim zemljopisnim mediteranskim obilježjima i s niskom polaznom stopom zaraženosti 14. lipnja od 57,6/100.000 sada 27. lipnja jedina hrvatska regija sa stopom 54,2/100.000 iznad granice od 50 na 100.000 dok su sve ostale regije ispod granice od 50/100.000?

Odgovor se vidi na slijedećem dijagramu kretanja stopa zaraženosti u dalmatinskim županijama.

Izrazito visoke početne stope 14-dnevnog prosjeka zaraženosti u Šibensko-kninskoj i Zadarskoj županiji na dan 14. lipnja utjecale su da je cijela Dalmacija imala početnu stopu od 57,6/100.000.  Niže stope u stanovništvom najbrojnijoj Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji nisu mogle smanjiti prosjek Dalmacije. Očekivano je smanjenje 14-dnevnih stopa u sjevernodalmatinskim županijama. To se dogodilo u Šibensko-kninskoj županiji smanjenjem sa 114,9/100.000 na 43,3/100.000 dok je u Zadarskoj županiji došlo do trostrukog povećanja iznad 160 zaraženih na 100.000.

Tako je Zadarska županija postala rekorder zaraženosti korona virusima u Hrvatskoj.

Iz istog razloga Institut Robert Koch  je Zadarsku županiju 27. lipnja svrstao u zonu visokog rizika zaražavanja koronom.

Dubrovačko-neretvanska županija koja je 14. lipnja imala najmanju stopu zaraženosti od svih dalmatinskih županija 23,8/100.000 sada 27. lipnja ima dvostruko veću stopu 50,1/100.000 opasno se približivši crvenoj zoni. Forrmalno je prijeđena granica od 50 s minimalnih 50,1/100.000 što je malo, ali ipak iznad zelene zone sigurnosti.

Uz Šibensko-kninsku županiju jedino Splitsko-dalmatinska županija bilježi trend smanjivanja stopa zaraženosti sa 38,9 na 19,2 što joj pruža stabilnost ostanka u zelenoj zoni visoke sigurnosti.

Sve ovo ukazuje kako se trendovi stopa zaraženosti koronom vrlo brzo mogu izmijeniti iz negativnih u pozitivne i obratno. Iskustvo iz kolovoza prošlog ljeta osjetile su i druge europske zemlje poglavito turističke imitivne destinacije.

Što se to zbilo ovog ljeta u Zadarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji? Što je prouzročilo povećanja stopa zaraženosti?

Odgovor je u pokazateljima udjela po dobi zaraženih u obje županije prikazano u sljedećim tablicama.

Tablica 1. Broj i udjeli (%) zaraženih korona virusima po dobnim skupinama u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 2021. godine

mjesec spol sve dobi 0-20 21-50 51-70 ≥71
broj % broj % broj % broj %
VELJAČA oba 679 189 27,8 292 43,0 136 20,0 62 9,1
OŽUJAK oba 1.519 290 19,1 710 46,7 380 25,0 139 9,2
TRAVANJ oba 1.267 207 16,3 595 47,0 334 26,4 131 10,3
SVIBANJ oba 266 56 21,0 123 46,2 67 25,2 20 7,5
LIPANJ do 23.6. oba 67 8 11,9 48 71,6 10 14,9 1 1,5

 

Tablica 2. Broj i udjeli (%) zaraženih korona virusima po dobnim razredima u Zadarskoj županiji 2021.

datum  

spol

sve dobi 0-10 11-20 21 – 30 31-40 41-50 51-60 61-70 71-80 81-90 ≥91
29.5.-11.6. oba 136 5 14 25 28 20 25 11 4 4 0
% 100,0 3,7 10,3 18,4 20,6 14,7 18,4 8,1 2,9 2,9 0,0
12.6.-25.6. oba 249 11 81 41 29 39 27 13 7 1 0
% 100,0 4,4 32,5 16,5 11,6 15,7 10,9 5,2 2,8 0,4 0,0

 

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u odnosu na prethodne mjesece u mjesecu lipnju porast udjela (%) zaraženih u dobnoj skupini 21-50 godina od 71,6 % u ukupnom broju zaraženih ukazuje da su se najviše zaražavali pripadnici oba spola mlađeg radno sposobnog stanovništva. Epidemiološkom anketom i izvidom utvrđeno je da su to bili svatovi jedne svadbe u dolini Neretve.

Svadba nije prijavljena tamošnjem stožeru a navodi se da je na njoj bilo više od 300 sudionika.

Sasvim drugačija raspodjela udjela je u Zadarskoj županiji. Četrnaest-dnevno razdoblje od 12. do 25. lipnja uspoređeno je s prethodnim četrnaestodnevnim razdobljem od 29. svibnja do 25. lipnja.

Najveće povećanje udjela zaraženih bilo je u dobnom razredu 11-20 godina od 10,3% na 32,5% što je trostruko povećanje. Značajna glavnina zaraženih su krizmanici iz Grada Zadra.

Premda se radi o različitim dobnim skupinama zaraženih jednima i drugim zajedničko je jedno: duži vremenski boravak u zatvorenom neprozračenom prostoru.

Obredi Svete potvrde (krizme) kao i naknadno blagovanje bili su u zatvorenim prostorima.

Svadba je bila u velikom komfornom klimatiziranom salonu za pirovanje.

U oba primjera bitno zajedničko je da su to neprovjetreni prostori.

Klimatizirani zrak pruža ugodu boravka ali nitko ne vodi računa da je to rashlađeni zrak kojeg klima naprave vrte jednog stalno te istog dok god rade. Naravno, vrata i prozori se ne otvaraju kako se ne bi „uzalud trošila struja“. Ako su na piru bile samo dvije virusima korone zaražene osobe tada su kroz nekoliko sati pirovanja stvorile toliku množinu virusa da je ulazak u takvu prostoriju i boravak od samo 15-ak minuta bio dovoljan za udahnuti toliki broj virusa (infektivnu dozu) koja neminovno dovodi do zaražavanja.

Za takve prostore prikladan je naziv OPASNA VIRUSNA KOMORA. Nošenje maski u takvim prostorima je bez koristi.

Sve ove stvari događale su se prošlogodišnjeg kolovoza. Kao i sada nije bilo zaraženih starijih od 70 godina. Jasno, nisu tu ni bili.

Dosta sam puta naglašavao de je udarno mjesto zaražavanja koronama zrak zatvorenih prostora koji su nedovoljno provjetravani, ventilirani,  pa gdje god oni bili od restorana, barova, kolodvora, ureda, trgovina, bolnica, stanova, automobila, zrakoplova i svih drugih mjesta boravka ljudi.

Ljeto je ove godine u samom startu žestoko zapeklo. Treba se rashladiti. Treba upaliti i klimu, ali tada otvorite prozore i vrata. Napravite propuh. Od propuha nitko nije umro, a od ustajalog zraka s virusima jeste. Bolje imati propuh oko sebe nego viruse u tijelu.

Ne bojte se propuha niti cjepiva protiv korone!

Čuvajte se virusa iz ustajala zraka!

Pogledajte malo naše stare none i bake. Nećete ih vidjeti nigdje gdje sjede ako to nije mjesto u hladovini kale gdje ima malo lambika (propuha). Čak je i urbanizacija naših malih mista bila takva kako bi kale imale što više lambika.

Ugostitelji, ako već morate upaliti klime onda otvorite prozore i vrata i to stalno dok su vam gosti u restoranu ili još bolje, ugostite ih na otvorenim prostorima.

Nisam bio ljubitelj disko klubova. Da sam kojim čudom sad mlad radije bih slušao glazbu uživo uz ples u ljetnoj bašti negdje na Zvončacu, Bačvicama, Duilovu, na rivijeri od Baletne škole u Kaštelima, Radovana u Trogiru, Gašpića u Solinu do Kampa u Stobreču itd.

Bježite daleko od zatvorenih klimatiziranih prostora.

Izuzetak su velika postrojenja za klimatizaciju velikih objekata koji se OBVEZNO I STALNO koriste ISISNOM ventilacijom.

Zapamtite, propuh oko vas nije opasan.

Opasan je samo propuh u glavama.

Ipak, najbolja zaštita s trajnim učinkom je CIJEPLJENJE!

Ne smijemo ponoviti prošlogodišnji subjektivni propust s epilogom naprasnog prekida turističke sezone.

Moja reakcija na članak je...
Vau
8
Haha
1
Hagić
0
Hmmm
2
Plač
1
Grrr
2
Molim?
1

1 KOMENTAR

  1. Klimatizirani zrak pruža ugodu boravka ali nitko ne vodi računa da je to rashlađeni zrak kojeg klima naprave vrte jednog stalno te istog dok god rade. Naravno, vrata i prozori se ne otvaraju kako se ne bi „uzalud trošila struja“.

    BRAVO DOKTORE! TOČNO U SRIDU!
    To san doživila i u zdravstvenim ustanovama. Na + 20 C vanka, prozori zatvoreni.. Nedajbože da uđe svježi zrak.

Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime