Procjenu novog “seta” epidemioloških mjera kao i komentar aktualnog trenutka u kojem se nalazimo po pitanju borbe s epidemijom koronavirusa, pitali smo dr. Mladena Smoljanovića, epidemiologa i nekadašnjeg šefa splitskog “Higijenskog”. Poznati epidemiolog nije sretan pomalo paničnim zatvaranjem koje počinje sličiti lockdownu, smatra da smo dostigli jedan plato broja novooboljelih te da će brojke padati. Naravno, prvenstveno ako se građani budu što manje zadržavali u zatvorenom te svesti kontakte na one najnužnije.
- Svakakvih nakana i želja ima, no kako je to davno pjesnik kazao, “Kome sila iz topuza izlazi, tragovi mu nečovještvom zaudaraju”. Pritom ne mislim toliko na mjere, nego na najave nekih, pa i samog predsjednika RH, o obveznom cijepljenju. Od početka pandemije sam elaborirao kako COVID-19 pokazuje solidan imunitet, onda zašto uskratiti nekome njegovo pravo stjecanja prirodne otpornosti? Pritom mislim na mlade i zdrave, a starije i rizične naravno cijepiti, kao što ću se i sam cijepiti.
"Sadašnji broj umrlih je posljedica stanja prije 20-ak dana"
Što se tiče mjera, mislim da nije vrijeme za ovo pomalo panično zatvaranje koje počinje sličiti na lockdown. Jer će se COVID-19 širiti, ne možemo sve staviti pod stakleno zvono. Kad stakleno zvono jednom dignemo, opet ćemo imati istu situaciju. Još ranije sam najavio jedan vrhunac krajem studenog i sada se pojavljuje, postignut je jedan plato i prirodno će ići proces prema smanjivanju broja novozaraženih pa onda hospitaliziranih i preminulih. Ovaj sad povećani broj umrlih nije od jučer ili prije pet dana, nego je posljedica situacije od prije 20 dana što se događalo, odnosno u listopadu. U prvoj polovici prosinca brojevi će početi padati sami od sebe, mi ih samo moramo regulirati. Jer dio stanovništva je već stekao imunitet.
Razdoblje je vrhunca epidemijskog vala, najveće produkcije virusa s još dosta osjetljivih primatelja virusa. Stoga treba imati u vidu da je svatko mogući prenositelj, bez obzira na skoro brzo ili RTCR testiranje. Dakle, nužno je držati razmak, izbjegavati zatvorene prostore i nositi masku.
Vaša procjena, koliko je ljudi bilo u dodiru s COVID-om?
- U New Yorku su rađena istraživanja prema kojima je na jednog utvrđenog bilo još deset zaraženih. Mi imamo sada stotinjak tisuća. Međutim, u pitanju je gusto naseljena sredina, ako kod nas idemo na pola tog omjera, onda je u pitanju pola milijuna što je jedna osmina stanovništva.
Posljednjih dana vidimo teške scene na sjeveru Hrvatske. Je li ozbiljno uspoređivati taj dio Hrvatske sa stanjem koje je vladalo na sjeveru Italije na proljeće?
- Ima svoje logike da se veći brojevi ukazuju u Zagorju, Varaždinu... To su područja s klimom koja je posebno hladna i vlažna, manje je sunčanih dana, ljudi su nekako “upućeni” na zatvorene prostore.
Italiju je pak zadesila nebriga za starije i u domovima za starije gdje su obolijevali korisnici i osoblje, to je bio opći pomor. Mi ipak imamo sreće što nemamo puno domova za starije. Nama je u Splitu nedostajalo najmanje pet tisuća mjesta za starije kojima je potrebna institucijska skrb, skoro dvostruko više negoli imamo, što se eto u ovoj situaciji pokazalo kao sreća u nesreći.
Što je vaša preporuka za građane u ovom stanju nezavidne epidemiološke situacije?
- Kod građana je najvažnije da se isključi predominantni put prijenosa virusa, aerosolom ili kapljicama. Dakle, nikakva okupljanja niti obiteljska. Samo neophodni kontakti, a ključno je i nezadržavanje u zatvorenim prostorima. Svaki lijepi dan bez oborina iskoristiti boravkom na otvorenom, na zraku, koji je višestruko koristan. Masline su pobrane, no ima još poslova u vrtu, polju... Potrebno je smanjiti odnose čak i s rodbinom. Nitko ne može učiniti, niti jedna vlast niti stožer, ono što možemo sami!
"Ide bura, čista žena"
Imamo li u Dalmaciji specifičnosti koje nam mogu pomoći u borbi s epidemijom ili očekujete razvoj kao u ostatku Hrvatske?
- Imamo prosinac, siječanj i veljaču, dani idu sve kraći, jasno je da smo dosta vremena kući. Međutim, mi imamo jednu pogodnost, osim mediteranske klime, a to je – bura. Ide bura, čista žena. Dani po buri su epidemiološki povoljni, iskustveno govoreći. Zamijećeno je i suprotno, da se za južnog vremena, toplijeg i vlažnijeg, bilježi više incidenata.
U Hrvatskoj je prvi registrirani pozitivni pacijent bio momak koji je bio na utakmici u Milanu, bilo je to 25. veljače. U Dalmaciji je prvi slučaj bio bračni par 18. ožujka. Skoro mjesec dana! Čitava Dalmacija bila je otporna kroz sve to vrijeme. Ne mogu tvrditi da to ima veze s marčanim burama, ali ne mogu isključiti ni tu mogućnost. Također, pokojni profesor, neurolog Reić pisao je doktorat utjecaja vremena na pojavu moždanog i srčanog udara. Došao je do zaključka da je više slučajeva za vrijeme "južnog" vremena.
