Slatki pelin biljka je porijeklom iz Azije koja proizvodi antimalarijski agent artemisinin, a znanstvenici sa Sveučilišta Columbia u New Yorku, Sveučilišta Washington i Politehničkog instituta Worchester pokazali su da ekstrakti slatkog pelina bazirani na artemisininu, potpunim flavonoidima ili samo iz suhog lišća te biljke pokazuju antivirusnu aktivnost protiv novog koronavirusa, piše N1.
Ovo je prvo izvješće o učinkovitosti ekstrakata dobivenih u vrućoj vodi iz A. annue s četiri različita kontinenta protiv virusa SARS-CoV-2. Dodatne studije odredit će učinkovitost in vivo kako bi dokučile može li A. annua poslužiti kao jeftina terapija za liječenje infekcija virusom SARS-CoV-2, kaže američka znanstvenica Pamela Weathers, koja je zajedno s kolegama iz navedenih institucija provela studiju.
Sama studija nalazi se u bioRxiv znanstvenom repozitoriju i čeka znanstvene recenzije, prije službene objave u nekom od znanstvenih časopisa.
Slatki pelin pokazao je antivirusnu aktivnost i ranije
A. annua u medicinske svrhe koristi se već jako dugo i za čitav niz zdravstvenih tegoba, posebice liječenje malarije. Kao ljekovita biljka upotrebljava se duže od 2000 godina.
Jedna studija provedena 2005. godine isto tako je pokazala da slatki pelin ima antivirusni učinak i protiv virusa SARS-COV-1, koji je bio odgovoran za epidemiju SARS-a 2002. i 2003. godine.
Isto tako, slatki pelin i artemisinin pokazali su da smanjuju razinu upalnih citokina, interleukina-6 (IL-6) i faktor nekroze tumora alfa (TNF-α), prenosi Zimo.
Te molekule mogu biti problematične tijekom ‘citokinske oluje’ koju doživljavaju mnogi pacijenti sa SARS-CoV-2 , ističe Weathers.
Jeftina pilula kao lijek
Američki znanstvenici postavili su hipotezu da u prah smrvljeni osušeni listovi slatkog pelina koji bi se stavili u pilulu, mogu predstavljati jeftin pristup liječenju infekcija sa SARS-CoV-2.
Testirali su ekstrakte iz sedam različitih uzgoja A. annue i s četiri različita kontinenta na stanicama E6 zaraženim novim koronavirusom u epruveti. Isto tako ocijenili su i povezanost antivirusne efikasnosti s artemisininom, sadržajem potpunih flavonoida te suhom masom lišća slatkog pelina.
Svi ekstrakti pokazali su anti-koronavirusnu aktivnost. Čak niti starost uzorka nije igrala ulogu u učinkovitosti, jer je i uzorak prikupljen još 2008. godine pokazao jednaku antivirusnu aktivnost kao i svježiji uzorci.
To zapravo sugerira da su aktivni sastojci u biljci kemijski stabilni bez obzira na uzgoj i ako su dugoročno pohranjeni na suhom mjestu i na sobnoj temperaturi, zaključili su američki znanstvenici.
Otkrili su i da ekstrakti te biljke imaju minimalan antivirusni učinak protiv pseudovirusa koji sadrže šiljasti protein virusa SARS-CoV-2, pomoću kojeg taj virus ulazi u stanice. Zbog toga su zaključili da slatki pelin koči virus tek kad se on nađe u stanici domaćina.
Ispitali učinkovitost na sebi
Kako bi istražili učinak konzumacije praha suhog lišća slatkog pelina, Weathers je uzela 3 grama tog praha u obliku pilula, a njezin tim pratio je artemisinin kao marker molekulu iz uzoraka njezine krvi koje su prikupili dva i pet sati nakon uzimanja pilula.
Razine artemisinina nakon dva sata bile su 7,04 mikrograma po mililitru, a nakon pet sati 0,16 mikrograma.
Na kraju ističu kako su klinička testiranja jasno potrebna za potvrdu učinkovitosti, no studija sugerira da konzumacija razumne količine praha suhog lišća slatkog pelina može poslužiti kao jeftina terapija infekcije novim koronavirusom.