Najveće europske zrakoplovne kompanije poručile su da će rast cijena goriva, uzrokovan ratom na Bliskom istoku, dovesti do rasta cijena karata te putnicima savjetuju da rezerviraju što ranije.
Iako su prijevoznici djelomično zaštitili cijenu mlaznog goriva putem financijskih instrumenata, čelnici kompanija istaknuli su da dodatne troškove neće još dugo moći izbjeći prebaciti na putnike.
Zrakoplovne kompanije za duge letove, poput Air France-KLM-a i Lufthanse, objavile su da će povećati broj letova prema Aziji jer su čvorišta zaljevskih prijevoznika ili zatvorena ili rade smanjenim kapacitetom otkako su SAD i Izrael napali Iran.
EasyJet je odbacio bojazni od skore nestašice goriva koja bi mogla utjecati na letove u Europi, unatoč zabrinutosti zbog opskrbe u dijelovima Azije, gdje su vijetnamske zrakoplovne kompanije ovoga tjedna upozorile da bi mogle smanjiti red letenja.
Kenton Jarvis, glavni izvršni direktor kompanije, rekao je da „ne vide nikakve probleme” s opskrbom gorivom. Ipak, upozorio je da bi putnici trebali rezervirati što ranije, jer zaštita od rasta cijena goriva postupno prestaje vrijediti, što znači skuplje karte.
Glavni izvršni direktor Ryanaira Michael O’Leary također je umanjio važnost trenutačnih promjena, ali je rekao da će povećanje cijena goriva postati problem za aviokompanije ako se „oteže šest mjeseci”, piše The Guardian.
Prema Iata-inu pokazatelju cijena mlaznog goriva, cijena kerozina već je krajem prošlog tjedna bila 94 posto viša od godišnjeg prosjeka, a cijena sirove nafte ponovno je snažno porasla u četvrtak zbog eskalacije sukoba.
Čelnici kompanija govorili su u Bruxellesu u sklopu organizacije Airlines for Europe (A4E), trgovačke i lobističke skupine koja okuplja 16 aviogrupa, među kojima su IAG, vlasnik British Airwaysa, Air France-KLM i Lufthansa.
Pojavili su se i znakovi da bi kriza mogla imati i pozitivnu stranu za europske prijevoznike na dugim rutama, ako uspiju ponovno ojačati svoju globalnu ulogu nakon što su prepustili dio tržišta aviokompanijama i zračnim čvorištima u Zaljevu.
Lufthansa je objavila da je dodala 40 letova prema Aziji kako bi nadoknadila poremećaje u Zaljevu. Air France-KLM također je priopćio da povećava kapacitete prema Aziji, vraćajući dio tržišnog udjela zahvaljujući „vrlo zdravoj” potražnji na rutama prema Aziji i Africi.
British Airways je ovoga tjedna najavio izravne letove za Melbourne u Australiji, proširujući postojeće letove preko Kuala Lumpura u Maleziji iz londonskog Heathrowa. Kompanija je priopćila i da uvodi više letova prema odredištima poput Kariba, koji izbjegavaju prelet kroz zagušen i poremećen zračni prostor Bliskog istoka.
Ipak, konzultantska kuća Oxford Economics upozorila je da bi turizam prema Europi mogao biti pogođen, uz gotovo 28 milijuna odlaznih putovanja s Bliskog istoka koja su sada pod rizikom. Naveli su da su Turska, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo posebno izloženi jer inače imaju veći udio posjetitelja s Bliskog istoka.
Sredozemne destinacije poput Španjolske, Portugala i Grčke mogle bi pritom profitirati kao alternative za one koji bi inače putovali u zemlje Zaljeva, navodi se.
Čelnici A4E-a objavili su zajedničku izjavu u kojoj su pozvali europske čelnike da podrže industriju smanjenjem zelenih poreza, tvrdeći da „gube konkurentsku poziciju u odnosu na aviokompanije, destinacije i čvorišta izvan EU-a, koji nisu suočeni sa sličnim regulatornim obvezama”.
Poručili su da će izbor biti između „jačanja povezanosti ili rezanja linija”, dodajući: „Velika zatvaranja zračnog prostora na Bliskom istoku podsjetnik su na našu otpornost i na to koliko su aviokompanije i čvorišta EU-a važni za povezanost s ostatkom svijeta.”
Aviokompanije su pozvale Europsku uniju da izmijeni nadolazeće obveze za ekološki prihvatljivije gorivo, prema kojima bi do 2030. najmanje 6 posto goriva trebalo činiti održivo zrakoplovno gorivo, uključujući 0,7 posto eSAF-a, sintetičkog goriva dobivenog iz obnovljive energije, a ne iz sadašnjih sirovina koje se uglavnom temelje na otpadnom jestivom ulju.
Jarvis je rekao: „Tražimo da se obveza uvođenja eSAF-a odgodi dok eSAF doista ne bude dostupan.”
Ipak, europski povjerenik za promet Apostolos Tzitzikostas naznačio je da taj poziv vjerojatno neće odmah biti prihvaćen, rekavši Reutersu da je na industriji da ulaže u ta goriva.
Transport & Environment, organizacija koja se zalaže za čisti promet i energiju, osudila je taj poziv. Camille Mutruelle, zadužena za zrakoplovnu politiku u toj skupini, rekla je da aviokompanije „same stvaraju nesigurnost koja sprečava širenje održivog zrakoplovnog goriva”, dodajući: „Nijedna vjerodostojna industrijska politika ne može opstati ako se ciljevi tretiraju kao opcionalni. I nijedan ulagač neće se obvezati na buduće čiste tehnologije u takvim uvjetima.”
United Airlines smanjuje kapacitete za 5 posto
United Airlines smanjuje kapacitete za 5 posto zbog naglog rasta troškova goriva uzrokovanog ratom na Bliskom istoku, strahujući da će cijene nafte ostati povišene sve do 2027. godine.
„Ako bi cijene ostale na ovoj razini, to bi značilo dodatnih 11 milijardi dolara godišnjih troškova samo za mlazno gorivo“, izjavio je izvršni direktor Scott Kirby u priopćenju od 20. ožujka, piše Aviation Week.
Cijene mlaznog goriva otprilike su se udvostručile otkako su Sjedinjene Američke Države i Izrael pokrenuli zračne napade na Iran. To je potaknulo Teheran na napade na naftnu infrastrukturu u regiji, što je izazvalo nagli rast cijena nafte.
Zrakoplovna kompanija smanjuje broj letova koji nisu isplativi uz trenutačne cijene goriva, privremeno obustavlja letove prema pogođenim destinacijama poput Tel Aviva i Dubaija te poduzima i druge mjere. Ukupno, te prilagodbe znače smanjenje kapaciteta od 5 posto, rekao je Kirby.
„Naš je trenutačni plan vratiti puni raspored letova ove jeseni“, dodao je, naglasivši da dugoročni planovi za sljedeću godinu i razdoblje nakon toga ostaju nepromijenjeni.
United neće poduzimati drastične mjere kakve je donosio u prijašnjim krizama, dijelom i zato što je financijski otporniji, ustvrdio je. „Nastavit ćemo punim tempom s preuzimanjem oko 120 novih zrakoplova ove godine, uključujući 20 novih modela 787, a do travnja 2028. preuzet ćemo još 130 novih zrakoplova“, rekao je Kirby.
Plan Uniteda temelji se na pretpostavci da bi cijena nafte mogla dosegnuti i do 175 dolara po barelu te da se neće spustiti ispod 100 dolara do kraja sljedeće godine.
Iako je Kirby rekao da potražnja ostaje snažna, priznao je da bi rezervacije mogle oslabjeti zbog visokih troškova energije. „Ako smo u pravu i nafta dulje ostane skupa, bit ćemo u boljoj poziciji da prvi donosimo odluke koje će drugi slijediti“, zaključio je.
