Premda je njihov broj iz godine u godinu opadao na trenutnih petnaestak tisuća, radi se i dalje o značajnom problemu koji država ne uspijeva riješiti dulje od cijelog desetljeća. Umjesto toga, po potrebi mijenja zakone kako bi se za takve objekte automatski produljilo važenje 'rješenja o privremenoj kategorizaciji'.
Dakle država ne samo da im je omogućila da legaliziraju svoje bespravne objekte - nego im iz godine u godinu, prije nego što to uopće naprave, omogućuje da na tim objektima zarađuju ozbiljan novac, pritom ne ispunjavajući rigorozne uvjete određene iznajmljivačima u legalnim objektima, piše tportal.
Osim toga, bavljenje turizmom na ovaj način omogućeno je i vlasnicima objekata za koje je kristalno jasno da se nikada neće moći legalizirati - recimo onih u nacionalnim parkovima, na splitskom Marjanu, na vrhu Velebita ili usred neke druge negrađevinske zone. Dovoljno je bilo samo na vrijeme podnijeti zahtjev za legalizaciju i nadati se da će se on što dulje rješavati.
A barem je to realan scenarij u Hrvatskoj.
'Rješenje o privremenoj kategorizaciji' zapravo je dozvola za bavljenje turizmom ili ugostiteljstvom, a taj termin posljednjih dana proslavila je kandidatkinja za splitsko-dalmatinsku županicu Ivana Ninčević Lesandrić nakon što je otkriveno da je obitelj njezina supruga godinama iznajmljivala bespravnu vilu. Tportal je otkrio da obitelj Lesandrić uopće nije smjela dobiti rješenje o privremenoj kategorizaciji jer, pojednostavljeno, ono se izdaje za objekte za koje je zatražena legalizacija ili one koji nemaju uporabnu dozvolu, a ne i za bespravne objekte za koje je podnesen sasvim novi zahtjev za građevinsku dozvolu.
'Čini mi se da je država sustavno poticala i organizirala nered, sivu zonu koju bi djelomično legalizirala nekim privremenim rješenjem kako bi ubirala porez od brojnih nelegalnih objekata koji se trenutno ne mogu legalizirati jer na zemljištu nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi, što godinama stoji na sudu i bez čega legalna gradnja u tisućama i tisućama takvih slučajeva nije ni moguća. A država ništa ozbiljno ne čini da to riješi, pa sama generira nered raznim privremenim rješenjima', rekla je Ninčević Lesandrić.
Administrativni nered
Djelomično je u pravu jer administrativni nered doista vlada u brojnim segmentima - od zemljišnih knjiga koje, fascinantno, još uvijek nisu ni blizu sređenih, preko nepostojećih urbanističkih planova ili pak postojećih, a koji su nejasni ili dvojbeni, do samog postupka masovne legalizacije, pokrenutog još 2012. godine, koji će evidentno trajati do vječnosti. Umjesto da se dovrši i podvuče crta na ovu sramotnu praksu, mnogi zazivaju novi val legalizacije.
No Ninčević Lesandrić nije u pravu kada kaže da je '106 tisuća vlasnika turističkih nekretnina u istoj situaciji kao i ona' jer je brojka ipak znatno manja.
Prema podacima iz sustava eVisitor s konca prošle godine, naime, u Hrvatskoj je ukupno registrirano točno 125.049 objekata koji imaju rješenja za pružanje usluga u domaćinstvu. Koliko je onih s privremenim rješenjima o kategorizaciji, upitali su Ministarstvo turizma i sporta.
'S obzirom da privremena rješenja izdaju nadležna upravna tijela u županijama, za podatke o točnom broju izdanih privremenih rješenja po vrsti objekta, kao i o povijesnom kretanju broja privremenih rješenja, ljubazno molimo da upit pošaljete njima', glasi beskoristan odgovor ovog ministarstva, premda poudano znamo da imaju tu brojku: uoči svake izmjene Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, kojom se produljuje rok važenja 'privremenih rješenja', oni provode anketu i prikupljaju podatke po županijama.
15.000 privremenih rješenja
Odgovor na pitanje može se pronaći čak i u javnim izvorima s datumom s kraja prošle godine, kada je upravo Ministarstvo turizma i sporta predložilo izmjene ovog zakona te bespravnim ugostiteljima i iznajmljivačima produljilo dozvole za bavljenje njihovim poslom sve do kraja 2026. godine. Ondje, u izvještaju o javnom savjetovanju, stoji rečenica:
'Prema prikupljenim podacima, izdano je oko 15.000 privremenih rješenja koja bi, u slučaju kada se rok važenja privremenih rješenja ne bi produžio, prestala važiti po sili zakona.'
Dakle petnaest je tisuća apartmana, kuća, stanova, OPG-ova, restorana, barova i fast foodova u nelegalnim objektima u ovom trenutku.
Ministarstvo koje vodi Tonči Glavina izbjeglo je odgovoriti i na niz drugih pitanja tportala: koliko je takvih objekata bilo prilikom prve izmjene zakona 2014. godine i kako su se brojke kretale kroz godine, koliko ih je u kojoj županiji, koliko ih je potpuno bespravnih - a za koliko nedostaje tek uporabna dozvola - i slično. Ispada da nemaju osnovne podatke na osnovi kojih konstantno mijenjaju spomenuti Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti.
A bogme su ga se namijenjali: godine 2014. odredili su da izdana privremena rješenja o kategorizaciji vrijede do 2016. godine. Potom su 2016. godine produljili rok sve do 2020. godine. Pa su im 2020. godine dali još jednu godinu, da bi 2021. godine pomakli rok na konac 2024. godine. Prije nekoliko mjeseci su, rekli smo, novim izmjenama zakona za ovih 15 tisuća ilegalaca omogućili laganu zaradu, bez poštivanja rigoroznih uvjeta koji vrijede za ostale iznajmljivače i ugostitelje, sve do kraja 2026. godine.
Dokad tako, kada će 'privremena rješenja' prestati postojati i kada će biti uveden red te pravila jednaka za sve - također je tportal upitao isto ministarstvo.
Oglušili su se.
