Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije dana 27. listopada 2022. godine u večernjim satima zaprimila je dojavu oopaženoj jedinki sredozemne medvjedice (Monachus monachus) kao i video snimku iste, na predjelu Danče u blizini stare gradske jezgre Grada Dubrovnika, što je prva potvrđena dojava o ponovnom pojavljivanju sredozemne medvjednice u akvatoriju Dubrovnika. Javna ustanova je dojavu zaprimilaod odgovornog sugrađanina g. Denija Dilberovića, koji ju je sasvim slučajno uočio i snimio kamerom u jutarnjim satima, u 7:55 h za vrijeme snimanja ribolova.
Do danas, Javna ustanova zaprimila je više dojava o opaženoj sredozemnoj medvjedici u području Dubrovačko-neretvanske županije, i to na području posebnog rezervata u moru i području europske ekološke mreže Malostonski zaljev, kao i u području značajnog krajobraza Rijeka Dubrovačka, u blizini izvorišta rijeke Omble. Međutim, nitko nije uspio jedinku sredozemne medvjedice snimiti, čime bi se službeno potvrdio njen nalaz i prisutnost. Vjerujemo da će se sredozemna medvjedica u budućnosti ponovno nastaniti i podizati mlade te stvoriti stabilnu populaciju u području akvatorija Dubrovačko-neretvanske županije, ali i preostalog dijela Republike Hrvatske.
Djelatnici Javne ustanove u suradnji s Udrugom BIOM sudjelovali su u monitoringu ove vrste i njenih staništa na području akvatorija Dubrovačko-neretvanske županije, u okviru kojeg su se osim potencijalnog pronalaska žive jedinke, pretraživale potencijalne lokacije njenog staništa u kojima bi se odmarala ili podizala mlade.
Ovim putem pozivamo sve sugrađane, ali i posjetitelje naše Županije, koji provode vrijeme na moru, ukoliko uoče sredozemnu medvjedicu, da nam dojave i po mogućnosti fotografiraju ili snime, te da jedinku ne uznemiravaju.
Foto ili video dokumentirano opažanje možete proslijede na e-mail info@zastita-prirode-dnz.hr, info@biom.hr ili na Facebook stranicu Bioma i prijave putem aplikacije CroDolphin ili Protokola za morske životinje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, te tako doprinesete zaštiti sredozemne medvjedice, koja je najrjeđi tuljan na svijetu i najugroženiji morski sisavac Europe.
O VRSTI
Sredozemna medvjedica pripada skupini tuljana. Najrjeđi je tuljan na svijetu, a ujedno i najugroženiji sisavac ne samo u Republici Hrvatskoj već i u cijelom svijetu. Prema najpouzdanijim procjenama, na cijelom svijetu postoji manje od 700 jedinki, a na području istočnog dijela Jadranskog mora su zabilježena samo povremena opažanja.
Dobroćudna je i mirna životinja stanovnik Jadrana još od davnina, a narod ju je prepoznajući njenu dobru narav i vrednotu prozvao morskim čovikom ili morskim medvidom.
Sredozemna medvjedica se uglavnom hrani morskim životinjama, i to ribama, glavonošcima i rakovima koje može loviti sve do dubine od 200 metara, pa i dublje. Svoju hranu lovi vrlo lako, pomoću oštrih zuba. Ima dobra osjetila, ali samo kad se nalazi u moru. Budući je sisavac i diše plućima, mora izranjati na morsku površinu kako bi udahnula zrak. Ispod morske površine može ostati i do deset minuta te ima mogućnost čuvanja zraka zatvaranjem nosnih i ušnih otvora.
Iako djeluje nespretno i kreće se sporije, ne može izbjegavati odlazak na kopno budući joj služi kao mjesto za odmor od plivanja, ali i mjesto razmnožavanja. Kao i svi ostali tuljani, i sredozemne medvjedice imaju svoju sezonu parenja tijekom koje mužjaci obilježavaju svoj teritorij i pare se s nekoliko ženki kako bi povećali mogućnost oplodnje. Ženke se kote tijekom jeseni, a najčešće za to pronalaze skrivene podvodne špilje. Svaka ženka okoti samo jedno mladunče, koje je prilikom okota teško gotovo 20 kg i dugo oko 100 cm. Mladunci se rađaju s crnim krznom, a vrlo često imaju i bijeložute mrlje na trbuhu. Mladunče će s majkom provesti gotovo tri godine, s tim da će sisati prvih nekoliko mjeseci života.
Jadransko more pružalo joj je zaštitu stoljećima, ali s vremenom je čovjek počeo uništavati i smanjivati njeno stanište što je uzrokovalo veliko smanjenje populacije i jaku ugrozu za opstanak vrste, budući je sredozemna medvjedica i inače najrjeđa vrsta tuljana na svijetu. Osim toga, u prošlosti je nemilosrdno lovljena zbog krzna i hrane što je utjecalo na smanjenje populacije. U još goroj situaciji se pronašla proglašenjem štetočine po pitanju ribarstva kada je namjerno ubijana da bi ostalo više ribljeg fonda za ulov.
Nastavak ugrožavanja medvjedice i opstanka vrste uslijedio je i kao posljedica velikih onečišćenja, gradnje na obali i ulaganja u masovni turizam. Sve ovo je utjecalo na njen opstanak i pretvorilo je u jednu od najugroženijih vrsta morskih sisavaca.
