“Upravljanje katastrofama” naziv je dvodnevne međunarodne konferencije koja se od danas održava u Splitu, u hotelu Atrium i to u sklopu prekograničnog projekta FireSpill i koja je okupila 100-tinjak sudionika, predstavnika regionalnih i lokalnih vlasti, razvojnih agencija, znanstvene zajednice, institucija i spasilačkih službi uključenih u rješavanje kriznih situacija iz Hrvatske i Italije.
Najistaknutija tema skupa su potresi kao jedna od najaktualnijih recentnih kriznih situacija u obje zemlje, posebice u Hrvatskoj nakon potresa na području Zagreba i Petrinje. Navedeni događaji otvorili su niz pitanja i stručnih rasprava o trusnim područjima Hrvatske, od mogućnosti predviđanja i načina preventivne zaštite od potresa do upravljanja krizom nastalom uslijed njegovih razornih posljedica.
Okupljenima se uvodno obratio splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban.
- Prirodne katastrofe sve su učestalije u Hrvatskoj i svijetu. Jedna od tih katastrofa su potresi i na njih ne možemo utjecati. Ipak, možemo puno učiniti po pitanju požara i poplava. Ljudski faktor je sve dominantniji kada su u pitanju poplave i požari. Najprije treba raditi na svijesti i edukaciji građana da to zaista izaziva katastrofe.
No bitnije od toga je upravljanje katastrofama kada se dogode. Kada se one dogode niz institucija mora biti spreman. Svaki pojedinac mora biti spreman na njih. Svatko u svom domu, na svom radnom mjestu mora imati one elementarne stvari u slučaju bilo kakve katastrofe. Priprema i upravljanje su najvažnije, a osobito odgovornosti pojedinca. Nakon toga stižu institucije koje o katastrofama ne mogu razmišljati kada su one na vidiku ili kada su se već dogodile. Treba danas raditi pripremu za njih.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji radimo ne samo na sustavu upravljanja katastrofama nego i na nizu projekata poput Firespilla, čija je vrijednost 16.2 milijuna eura. Od toga samo na našu županiju odlazi 8.6 milijuna eura. Projekt se već zahuktao kroz zemljane radove i ide zacrtanom dinamikom. To će biti regionalni centar upravljanja katastrofama. Centar koji će biti sjedište ne samo naše županije nego i šire, u obuci i nabavci opreme.
U SDŽ smo 2017. mogli vidjeti katastrofalni požar oko Splita, a u potresu u SMŽ naše su službe bile prve. Da nisu pripremljene, tako ne bi bilo. Svima sam zahvalan, svim žurnim službama koje su sudjelovale. Bilo je zadovoljstvo nakon nekoliko dana doći gore i čuti pohvale vrijednih i kvalitetnih ljudi. Dodatna vrijednost je to što su to mahom volonteri koji srce daju za drugoga. Imali smo mikro katastrofe, poput one u Kokorićima i moram kazati da su glavni teret iznijele naše interventne snage.
Nadam se da će se na današnjoj tribini čuti što još dodatno možemo napraviti u pripremi za upravljanje situacijama u prirodnim katastrofama. Izgradnjom Firespill centra u Vučevici dobit ćemo reprezentativan centar ne samo za našu županiju nego i istočni dio Jadrana.
Jozo Sarač, JU RERA:
- Konferencija je jedna od projektnih aktivnost Firespill. Ukupna vrijednost projekta je 120 milijuna kuna. U SDŽ su dva partnera, to su JU Rera, kao vodeći partner i SDŽ na koju se odnosi glavnina infrastrukturnih aktivnosti u iznosu 65 milijuna kuna. To će se realizirati unutar 33 mjeseca, koliko traje ovaj projekt. Tu je i 14 ostalih partnera. Kompletna jadranska Hrvatska je partner projekta. Cilj projekta je da kroz jačanje kapaciteta svih službi koje trebaju intervenirati u slučaju izvanrednih katastrofa, bez obzira radi li se o ljudskom ili prirodnom elementu, da budu organiziranije, fokusiranije, da kroz nabavku nove opreme i instrumenata budu jedni od aktera da bi što više smanjili utjecaj tih katastrofa i kataklizmi, a između ostalog na nultu mjeru smanjili ljudske žrtve. S obzirom na stručnjake iz Italije, mislim da od njih imamo štošta naučiti. Ovo nije jedini projekt koji na ovu temu provodi naša JU. Firesplill je jedan od 40 projekata koji se provode od strane naše javne ustanove na području SDŽ, a vrijedni su oko 350 milijuna kuna.
Damir Gabrić, pročelnik Civilne zaštite SDŽ:
- Mi u SDŽ smatramo da su naše žurne službe u svjetskom vrhu. Na nama je da tu njihovu sposobnost popratimo i s tehničkom opremljenosti. Posljednjih godina, naša županija sudjeluje u projektima Civilne zaštite, a kao projekt menadžer mogu reći da ćemo realizacijom Firespilla dobiti trening centar koji će biti ogledan u ovom dijelu Europe i bit će nam na ponos. Najviše ga zaslužuju naše žurne službe. S nama su danas najeminentniji ljudi u Hrvatskoj na ovu temu.
Krešimir Kuk, seizmolog:
- SDŽ je ovim događajem pokazala da se brine što se po pitanju potresa događa i što se može dogoditi. Utjecaj seizmologije je ne samo da sudjeluje u predviđanju, odnosno modeliranju događanja koja bi se mogla dogoditi na ovim prostorima i kako bi se ona manifestirala, već možda i važnije po pitanju povezanosti s protupotresnim graditeljstvom, načinima djelovanja kojima bi se moglo poboljšati postojeće građevine i naravno voditi računa prilikom građenja novih građevina. Treće, prilikom potresa na području Banovine pa i Zagrebu, pokazalo se bitno, a to je djelovanje sustava nakon potresa. Od analiziranja što se događa i kako, do analiziranja tih informacija i djelovanja svih službi koje u takvim prilikama djeluju - kazao je Kuk.
Komentirao je seizmičku statistiku Dalmacije.
- Dalmacija je seizmički najaktivnije područje u Hrvatskoj, najtrusnije je na području južne Dalmacije i priobalja. Tu su mogući najjači potresi u RH te magnitudom oni mogu prijeći 7 prema Richteru. To je pokazala povijest i toga moramo biti svjesni.
Što se tiče gradnje i preventive, to je nešto gdje se najviše može učiniti.
Slavko Tucaković, glavni vatrogasni zapovjednik RH:
- Ovaj projekt je nešto što bih nazvao pogled u budućnost. Lako je biti general poslije bitke, ali treba biti general prije bitke i pripremiti se za ono što nas može zadesiti. Ovo će postati centar izvrsnosti za ovaj dio Europe. Gledam ga kao obučni centar, ali i centar logistike koji će koristiti u svakom trenutku. Imamo iskustva i potresa i poplava i požara, tuče, grmljavinskih nevremena. Suradnja svih ovih službi je najbitnija, a posebno svijest građana.
Josip Granić, pročelnik HGSS-a:
- Upravljanje katastrofama je aktualna tema. U interesu građana je kvalitetan odgovor na katastrofe. Znamo što nas je pogodilo zadnjih godinu i pol dana, ovakvi projekti i ovakav vid suradnje je ono što će unaprijediti naš odgovor. Prevencija je najvažnija u svemu tome. Službe znaju svoj posao i dobro će ga odraditi, međutim, građanstvo može preventivno odraditi jako puno i to je jedan od smjerova u kojem će ovo upravljanje nedaćama i katastrofama morati ići, dakle veća uključenost građana je ključna. Moramo biti spremniji na nedaće koje će nas prije ili kasnije zateći.
Odgovorio je na pitanje je li zadovoljan koordinacijom žurnih službi u satima i danima neposredno nakon potresa u Petrinji.
- Bio sam tamo sat i pol nakon potresa. Koordinacija je na našoj razini postojala. Koliko ona može u toj situaciji postojati, to je pitanje. G. Tucaković je bio na jednom kraju grada, ja na drugom, g. Trut u centru grada i znali smo tko što radi. Međutim, moramo biti svjesni, to je katastrofa. Ne mogu reći da sam nezadovoljan. Sigurno može bolje, zato i učimo.
Željko Grubišić, dopredsjednik Crvenog križa SDŽ:
- Prilika je da pozovemo naše građane da se uključe u akcije darivanja krvi. Svjedoci smo da se na dan potresa u Petrinji 800 ljudi samoinicijativno javilo na darivanje krvi u Zagrebu. Taj volonterizam koji je u dane katastrofa izražen, trebao bi se prenijeti na svakodnevne akcije darivanja krvi. Javljaju nam se apeli za darivanje u svim gradovima. Organiziramo natjecanja mladih za pružanje humanitarne pomoći, to je temelj da bi se ovakve akcije mogle nastaviti u budućnosti - kazao je Grubišić.
Uslijedila su stručna izlaganja “Seizmološka slika Hrvatske” (dipl. ing. Krešimir Kuk, Seizmološka služba Republike Hrvatske, Zagreb). Veliko zanimanje pobudilo je izlaganje na temu “Protupotresna gradnja u Dalmaciji – zatečeno stanje i aktualni trenutak” (dr. sc. Ante Mihanović, profesor emeritus na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu) tijekom kojega je bilo govora o otpornosti dalmatinskih građevina uključujući i, primjerice, procjene otpornosti zvonika crkve sv. Duje i 108 metara visokog West Gate centra u Splitu.
Nakon toga uslijedila je panel rasprava o upravljanju katastrofama na kojoj su sudjelovali Slavko Tucaković, glavni vatrogasni zapovjednik RH; Josip Granić, pročelnik HGSS-a RH; Robert Markt, izvršni predsjednik Crvenog Križa RH i Damir Gabrić, pročelnik Upravnog odjela za hrvatske branitelje, civilnu zaštitu i ljudska prava SDŽ.
Konferenciju organizira Splitsko-dalmatinska županija (SDŽ), Upravni odjel za hrvatske branitelje, civilnu zaštitu i ljudska prava i Javna ustanova RERA S.D. za koordinaciju i razvoj SDŽ, a u sklopu realizacije projekta FireSpill koji se financira iz EU programa prekogranične suradnje INTERREG Italija – Hrvatska.
