Mozak koristi više energije od bilo kojeg drugog organa u ljudskom tijelu, a glukoza je primarni izvor goriva za njega. No, znate li što se događa kad je mozak izložen prekomjernoj količini šećera? Bez sumnje, to nije dobro za njega. Naime, previše šećera utječe na kognitivne vještine, kao i na samokontrolu.
Kod većine ljudi, već i malo šećera podiže glad za time da jedemo još slatkoga, jer šećer ima učinak kao i droga, odnosno aktivira dio mozga zadužen za nagrade. Stručnjaci su utvrdili da slatka hrana, kao i slana, ili masna, može stvoriti osjećaj ovisnosti te dovesti do gubitka samokontrole, prejedanja, a posljedično i do nakupljanja viška kilograma, piše 24sata.
U ranoj civilizaciji taj poticaj ih je vodio prema hrani bogatoj kalorijama, što je povećavalo šanse za preživljavanje u vrijeme kad nije bilo hrane. No, sada nas taj primitivni poriv vodi u pretilost i dijabetes. Bihevioralne i neurobiokemijske karakteristike stalnog prejedanja su slične, pa ideja o tome da postoji ovisnost o hrani sve više zaokuplja znanstvenike.
Pokazalo se da hrana s visokim glikemijskim indeksom kod ljudi aktivira dio mozga koji je povezan sa sustavom nagrade i izaziva snažniju potrebu za dodatnom hranom nego namirnice s niskim glikemijskim indeksom. Hrana koja izaziva veći porast glukoze u krvi proizvodi veći osjećaj ovisnosti u mozgu.
Dodatne studije aktivnosti u mozgu osigurale su dokaze za ideju da prejedanje aktivira sustav nagrade u mozgu koji onda vodi u prejedanje. Cijeli taj proces zapravo najbolje objašnjava kako dolazi do ovisnosti.
S vremenom, potrebno nam je sve više 'materijala' da bismo postigli isti osjećaj nagrade, što onda vodi u prejedanje. Studije sugeriraju da prejedanje rezultira sve manjim osjećajem da smo dobili nagradu, pa se pomalo povećava ovisnost prema hrani koja ima malu nutritivnu vrijednost, a bogata je šećerom, solima ili masnoćama.
Tako je studija objavljena na portalu PlosOne pokazala da slatka hrana može biti veći okidač za ovisnost od kokaina. Iako je provedena na životinjama, istražitelji su otkrili da osjećaj slatkoće može nadmašiti osjećaj nagrade koji u mozgu izaziva kokain, čak i kod pojedinaca koji su ovisni o drogama.
S druge strane, višak šećera izuzetno je štetan za tijelo. Čak i jedan slučaj povišene glukoze u krvi može štetiti mozgu, te dovesti do usporenja kognitivnih funkcija te slabije memorije i pažnje. Neki istraživači sugeriraju da visoki udio šećera izaziva upalu u mozgu, te vodi do poteškoća u memoriji.
Tako je studija iz 2016. pokazala da su kod štakora koji su bili na dijeti bogatoj šećerom zabilježeni markeri upale u hipokampusu, dok kod onih koji su bili na standardnoj prehrani markera upale nije bilo.
Dobra vijest je pritom to da nije riječ o trajnim promjenama. Štoviše, studija provedena 2017. godine pokazala je da se oštećenja memorije izazvana potrošnjom previše šećera mogu ispraviti kada prijeđemo na dijetu s namirnicama niskog glikemijskog indeksa. Druge su studije pokazale da tome može pomoći konzumacija omega-3 masnih kiselina, piše 24sata.
Šećer utječe i na raspoloženje. Kod zdravih mladih ljudi mogućnost da se nose s emocijama opada kada imaju povišenu razinu šećera u krvi, pokazuju istraživanja. Studija čiji su rezultati objavljeni u časopisu za dijabetičare pokazala je da ljudi s dijabetesom tipa 2 češće iskazuju da su tužni ili anksiozni upravo za vrijeme jakih hiperglikemija.
Velika analiza utjecaja prehrane na raspoloženje koja je obuhvatila 23.245 ispitanika pokazala je da su više razine šećera u krvi povezane s većom incidencijom depresije.
Povećane razine šećera u krvi štete krvnim žilama, a njihova oštećenja glavni su uzrok komplikacija dijabetesa i vode oštećenju krvnih žila u mozgu, što može dovesti do usporene motorike, problema s učenjem, memorijom te većim stupnjem odumiranja mozga. Naime, neka su istraživanja pokazala da visoka razina šećera smanjuje proizvodnju kemikalija važnih za stvaranje nove memorije i učenje, što se povezuje s većim rizikom od demencije te Alzheimerove bolesti.
Kao što su istraživanja pokazala, previše šećera u hrani je vrlo opasno, a te rizike možemo izbjeći ako potrebu za slatkim zadovoljimo konzumacijom voća, umjesto rafiniranih šećera. Svježe voće osigurat će nam potrebnu količinu slatkoga, uz dodatne prednosti, jer voće sadržava vlakna, antioksidanse i fitokemikalije koje suzbijaju visoke razine glukoze u krvi i njegove negativne učinke, priše portal VeryWellMind.
