Nakon najave prosvjeda "Za sigurnu školu" oglasio se i splitski SDP. Priopćenje koje potpisuje Suzana Kačić-Bartulović, predsjednica Savjeta za obrazovanje prenosimo u cijelosti i autentično:
Podržavamo sutrašnji prosvjed Za sigurnu školu. Podržavamo i izradu opće (nacionalne) strategiju borbe protiv svih oblika nasilja prema građanima!
.png)
U Hrvatskom saboru 12. prosinca održana je rasprava o izmjenama Kaznenog zakona, a izvjestitelj Vlade odbacio je kao nepotreban prijedlog da se dodatno zaštiti učitelje.Tražimo povlačenje ove odluke te da se javna i politička podrška nenasilju pretvori u pravnu normu!
Predlažemo Vladi RH hitno unijeti zakonske promjene i u Kazneni zakon i u pedagoške pravilnike koji trebaju biti jasni i učinkoviti ukoliko zaista želimo nultu toleranciju na nasilje u svim odgojno-obrazovnim institucijama te tražimo izjednačenje prava zaštite zaposlenika u odgojno-obrazovnim institucijama sa zdravstvenim.
Uočavajući problem nedovoljne sigurnosti u odgojno-obrazovnim ustanovama Savjet za obrazovanje SDP-a GO Split traži da pravna služba MZO izradi isti prijedlog o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona kao što je to učinila Hrvatska liječnička komora te da se u Kazneni zakon konačno uvrsti odredba po kojoj će se napad na učitelje, nastavnike, profesore i sve zaposlenike u odgojno-obrazovnim ustanovama smatrati kaznenim djelom i kažnjavati i do pet godina zatvora. Podsjetimo, Vlada je prihvatila inicijativu da se odredba „prisila prema zdravstvenom radniku“ unese u Kazneni zakon, Hrvatska liječnička komora je prema ministarstvima zdravstva i pravosuđa pokrenula još 2015. , a posebno je upozoravala kako sve učestaliji napadi na liječnike i drugo zdravstveno osoblje ne samo što nanosi štetu napadnutom već kao posljedicu ima i ugrožavanje pružanja zdravstvene zaštite pacijentima.
Savjet za obrazovanje GO SDP Split smatra da novim izmjenama i dopunama KZ-a treba upotpuniti zaštitu odgovorne osobe, a time detaljno navesti kako se ovo kazneno djelo odnosi i na prijetnju zdravstvenim radnicima, odgajateljima, učiteljima i nastavnicima tj. zaposlenicima u odgojno-obrazovnim ustanovama.
Konkretno, dajemo novi prijedlog za izmjenu kaznenih djela odnosno progona iz čl. 117. st. 2., čl. 118. st. 2., čl.119.st.2., čl. 136. st. 3., čl. 138. st.2, čl. 138. st.3. odnosno st.4., koji navodi kako se st. 1. progoni po privatnoj tužbi, st. 2. po prijedlogu, a st. 4. ukoliko se odnosi na djelo počinjeno iz mržnje, prema djetetu, prema bliskoj osobi ili osobi s težim invaliditetom po službenoj dužnosti.
U odnosu na kazneno djelo prijetnje Zakonom o izmjenama i dopunama KZ-a iz 2015. godine (dalje ZIDKZ/15) na prijedlog Hrvatske odvjetničke komore je u Kaznenom zakonu izmijenjen stavak 3., tako da se propisalo strože kažnavanje, ukoliko je prijetnja počinjena na štetu odvjetnika (čl. 34. ZIDKZ/15).
Razlika između stavka 2. čl. 139. i stavka 4. istog članka je u tome da se progon za stavak 2. vrši po prijedlogu oštećenika. Dakle, ukoliko nema prijedloga, policija po službenoj dužnosti ne može postupati, osim za eventualni prekršaj sukladno Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira. Trebalo bi i u st. 4. navesti osobe iz stavka 3. istog članka po prijedlogu za izmjenu. Naime, st. 3. predstavlja kvalificirani oblik kaznenog djela - teže kažnjavanje, a st. 4. propisuje na koji način se vrši progon za takva kaznena djela.
Izmjenama i dopunama KZ iz 2015. godine u stavku 3. službeni progon za kazneno djelo prijetnje vodi se ukoliko je oštećena osoba službena ili odgovorna osoba u obavljanju javne ovlasti, ili prema novinaru u vezi s njegovim poslom, ili prema odvjetniku u obavljanju njegove djelatnosti, ili prema većem broju ljudi, ili ako je počinitelj prouzročio veću uznemirenost stanovništva te ako je osoba kojoj se prijeti dulje vremena stavljena u težak položaj.
Za kazneno djelo teške tjelesne ozljede iz čl. 118. stavak 2. KZ-a tražimo dopunu: progon se vodi po privatnoj tužbi, osim za počinjenje kaznenog djela iz mržnje, prema djetetu, osobi s teškim invaliditetom i bliskoj osobi, odvjetniku ili prema odgovornoj osobi u obavljanju javne ovlasti što uključuje zdravstvene i odgojno-obrazovne radnike .
Za kazneno djelo osobito teške tjelesne ozljede iz čl. 119. stavak 2. KZ-a vrijedilo bi isto.
Za kazneno djelo protupravno oduzimanje slobode u stavku 3. treba nadopuniti navedene osobe kako bi i u odnosu na te osobe ovo kazneno djelo imalo kvalificirano obilježje - težu kaznu.
Dajemo podršku sindikalnim zahtjevima za prijedlog članka 315.b KZ :
(1) Tko učitelja, nastavnika, stručnog suradnika, ravnatelja ili drugog radnika u školskoj ustanovi koji obavlja odgojno-obrazovnu djelatnost kao javnu službu, silom ili prijetnjom da će izravno uporabiti silu spriječi u obavljanju njegove odgojno-obrazovne djelatnosti, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka doveden u opasnost život ili tijelo učitelja, nastavnika, stručnog suradnika, ravnatelja ili drugog radnika u školskoj ustanovi ili mu je nanesena tjelesna ozljeda ili je uporabljeno oružje ili opasno oruđe, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina zatvora.
(3) Počinitelj kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga članka koji je bio izazvan protuzakonitim, bezobzirnim ili grubim postupanjem učitelja, nastavnika, stručnog suradnika, ravnatelja ili drugog radnika u školskoj ustanovi, može se osloboditi kazne.
Nakon zakonskih promjena, iste prilagoditi Pravilniku o kriterijima za izricanje pedagoških mjera koji bi trebao sankcionirati svaku vrstu nasilja u školama i onemogućiti devijantna ponašanja bez sankcija!
Nije više 5 do 12 nego 12 i 5!
Oštro se protivimo i tražimo povlačenje odluke Vlade RH o izmjenama Zakona o hrvatskom državljanstvu koje je uputila u proceduru Hrvatskoga sabora. Prema predloženim izmjenama, više se ne mora poznavati hrvatski jezik, pismo, kultura i društveno uređenje što smatramo izdajom nacionalnih interesa!!! Herder: Prava domovina zapravo je jezik.
Suzana Kačić-Bartulović, predsjednica Savjeta za obrazovanje
