Savjet za obrazovanje splitskog SDP-a pohvaljuje resornu ministricu što je odlučila predložiti Vladi RH da status službene osobe, uz socijalne radnike, dobiju i odgojno-obrazovni radnici, “ali nam je žao što se promjene događaju tek nakon tragičnih događaja. Podsjetit ćemo, još u prosincu 2018., predložili smo Vladi RH iste zakonske promjene ukoliko zaista želimo nultu toleranciju na nasilje u svim odgojno-obrazovnim institucijama te izradu opće (nacionalne) strategije borbe protiv svih oblika nasilja prema građanima”, kažu u splitskom SDP-u! Priopćenje GO SDP-a Split prenosimo u cijelosti:
“Ulaganje u učitelje i obrazovanje je ulaganje u budućnost, a ne trošak. Nijedna reforma ne može uspjeti ukoliko učenici nerado idu u školi, a nastavni kadar nije motiviran i zadovoljan. Tu vidimo i uzroke sve lošijih rezultata naše djece jer dok se u zemljama Europske unije u istraživanje i razvoj ulaže više od 2% proračunskih sredstava, u Hrvatskoj je to manje od 1%. Nijedan nastavnik ne može svom učeniku nadomjestiti nedostatak kućnog odgoja ni nadoknaditi manjak opće kulture kad svakodnevno svjedočimo civilizacijsku sramotu hrvatskoga javnog prostora kojim dominira govor mržnje, isključivosti i neznanja. Zabrinjavajuća nepismenost i jezična nekultura, obezvrjeđivanje struke, izostanak sustavne brige za hrvatski obrazovni sustav, baštinu, standardni jezik, ravnodušnost prema prema anarhiji na svim razinama, sve je odavno zvonilo na uzbunu! - poručili su iz SDP-a.
Još su dodali: Jučer smo svjedočili smiješnoj pozdravnoj poruci na otvaranju nove zgrade splitske zračne luke po kojoj hrvatska Dalmacija očekuje goste. A čija bi Dalmacija trebala biti? Po stavovima nekih splitskih gradskih vijećnika očito talijanska, ali do tada primjer je lošeg PR-a. Umjesto gašenja požara loših rezultata u svim segmentima, vatra se razbuktala. Lokalni šerifi postaju moćnici koji kadroviraju sve pa i tko i kako ravna, predaje i radi u školama, stoga se protivimo politizaciji reforme. Ne prihvaćamo ni kozmetičke promjene po kojima je izmjenom članka 107. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, školskim ustanovama propisana obveza donošenja pravilnika kojim bi trebali urediti način i postupak zapošljavanja te sastav povjerenstva koje sudjeluje u natječajnom postupku jer kako članovi povjerenstva, djelatnici škole koje imenuje ravnatelj mogu prosuđivati kandidate? Po kojim kriterijima i kompetencijama? Tko će raditi psihološku procjenu? Zašto svaka škola može sastavljati vlastiti pravilnik? Nije li to opet nastavak podobnosti umjesto stručnosti jer su ravnateljske ovlasti ravne faraonskima?
- Predlažemo da se pristupi javnoj raspravi o donošenju Pravilnika kojim bi trebali urediti način i postupak zapošljavanja u javnim službama općenito te svakako omogućiti najboljim studentima da imaju prednost pri zapošljavanju, kao i onima koji su duže od dvije godine na burzi rada. Ovako, kolo sreće podobnosti i nepotizma okreće se i dalje… - rekao je Ante Cvitković.
Marija Rakić Mimica naglasila je kako je primjer propalog projekta interkulturalne škole iz Vukovara očiti dokaz kako se odnosimop prema najmlađima i zašto su nam škole za učenike mučilišta, a ne učilišta.
Podsjetit ćemo i da je današnji dan početak Francuske revolucije koja je otvorila put jednakosti i ravnopravnosti svih ljudi, što je i zabilježeno u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina, a da mi kao društvo još uvijek nismo primijenili i osigurali osnovne postulate: nema ni jednakosti ni slobode iste za sve, a najmanje je bratstva i solidarnosti pa takvu poruku šaljemo i našoj djeci. Kakvo smo društvo, takvi su i oni! - rekla je.
Suzana Kačić-Bartulović je upozorila:
- Donijeli smo Strategiju koja se zaustavila na najvažnijem, politizaciji satnice i odabiru predmeta pa ponavljamo da se ne mogu mijenjati kurikuli, a da prije toga nismo uskladili nastavne planove! Sad se svi čude lošijim rezultatima iz Hrvatskoga jezika i Matematike, a kad su osnovne škole smanjile satnicu za 1 sata tjedno tih predmeta, šutjelo se. Točnije, odgovorni su prešutjeli. Isto je i s Geografijom, Prirodom, odgojnim predmetima… Imperativno bi bilo za početak povećati satnicu Hrvatskog jezika kao preduvjet za poboljšanje čitalačkih kompetencija učenika. U usporedbi s ostalim zemljama Europske unije, naši učenici imaju, u već prenatrpanom rasporedu, najmanju satnicu materinskog jezika. Istraživanja pokazuju da su naši petnaestogodišnjaci ispodprosječni u čitalačkoj pismenosti. Manjak nastave hrvatskog jezika u školskom programu jedan je od ključnih uzroka slabog usvajanja te vještine, koja je ključna za funkcioniranje u svakodnevici.Satnica Hrvatskoga jezika u strukovnim školama od samo 3 sata tjedno, a bez drugih humanističkih predmeta - ravna je kulturocidu i nacionalnoj izdaji.
